Sve više korupcije u svijetu

Šta je zajedničko gradonačelniku njemačkog Regensburga Joahimu Volbergsu, sinu predsjednika Ekvatorijalne Gvineje Teodoru (poznat još kao Teodorin), finskom policajcu Jariju Araniju i bivšoj južnokorejskoj predsjednici Park Geun Hye? Odgovor je sljedeći: svi oni se sumnjiče za korupciju.

Koliko je u cijelom svijetu raširen trend korupcije potvrđuju i razlike pomenutih zemalja, osoba i slučajeva korupcije. "Ako poredimo sa prethodnom godinom situacija se u mnogim zeljama pogoršala, a ne poboljšala. I to je ono što zabrinjava", kaže u razgovoru za DW direktor istraživačkog sektora u Transparensi internešenalu (TI), Fin Hajnrih (Finn Heinrich). 

Novi indeks korpucije, koje su objavile organizacije koje se bore protiv korupcije, dokazuje još jedan trend koji brine eksperte: vlade širom svijeta govore o tome kako žele da suzbiju korupciju, ali to su mahom samo prazne riječi.

"Vlade znaju šta javnost i banke žele da čuju i to govore, ali riječi ne slijede i djela", kaže Hajnrih, koji je zajedno sa svojim timom radio na obradi podataka za indeks korupcije. Izvori su bili eksperti i procjene instituta i Think Tank organizacija (trustova mozgova) iz cijelog svijeta, kao na primjer: Svjetska banka, Fondacija Bertelsman i međunarodna Nevladina organizacija Fridom Haus (Freeedom House).

Hajnrih takođe uočava vezu između korupcije i socijalne nejednakosti. To nije trend, kaže, koji se vidi samo u nekim zemljama, već je u pitanju globalni fenomen. "Za mene kao istraživača bilo je iznenađujuće koliko je tijesna veza između korupcije i nejednakosti. No, one idu ruku pod ruku i prave đavolji krug sa sve više korupcije i sve većom nejedankošću."

U korupciji nema žrtava - samo počinioci

Dva najbolja oružja protiv korupcije su budna javnost i slobodni mediji, kaže Hajnrih i navodi primjer Brazila, zemlje u kojoj su građani prošle godine izašli na ulice kako bi protestovali protiv korupcije.

I opunomoćenik za korupciju u Šlezvig Holštajnu, Hans-Verner Roge (Hans-Werner Rogge) je u svom poslu upućen na zajedničku akciju sa građanima. Građani su mu protekle godine prijavili 64 slučaja korupcije od kojih je 22 predao sudskim organima. On kaže da mu informanti korupciju mogu prijaviti anonimno ili u povjerenju, u telefonskom razgovoru ili mejlom. Često se događa, kaže Hajnrih, da informanti imaju problem kako da pravilno klasifikuju informacije. "Jer, ne zovu vas osumnjičeni za korupciju ili oni koji sa njima sarađuju, već ljudi koji primijete u okruženju jedne osobe nešto što smatraju čudnim, sumnjivim ili možda i kriminalnim."

Hans-Verner Roge provjerava informacije i u slučaju da postoji osnovana sumnja prosljeđuje ih Državnom tužilaštvu. Roge procjenjuje da poznat postane tek svaki desti slučaj korupcije. Najčešće nema svjedoka, ili je teško dokazati jer i oni koji daju i oni koji primaju mito imaju interesa da to ostane u tajnosti. 

"U korupciji postoje samo počinioci: kažnjivi su i oni koji daju i oni koji primaju mito. Što znači da tu nema žrtve i da ni jedan ni drugi nemaju interesa da odu u policiju i prijave slučaj." 

Kao posebno sklone korupciji, Roge vidi građevinske firme, odnosno kompletnu građevinsku branšu, gdje preduzetnici ili javne uprave kupuju imovinu ili usluge, ili pak dozvole za gradnju."

Šteta prouzrokovana korupcijom je svake godine ogromna, navodi Fin Hajnrih iz TI. On kao primjer navodi zgrade osigurane od zemljotresa u Italiji, koje su zbog korupcije loše građene i koje su se srušile u prošlogodišnjem zemljotresu. Drugi primjer je tekstilna fabrika u Bangladešu, Rana Plaza koja je podignuta na tri sprata bez građevinske dozvole i provjere statike.

"Korupcija zna da bude smrtonosna, a takođe znamo da korupcija javne kase staje mnogo novca, koji odlazi negdje drugdje", kaže Hajnrih. "Mi smo ubijeđeni da je korupcija jedan od najvećih problema s kojima se svijet suočava."

Transparensi internešenal je objavio listu indeksa korupcije u svijetu za 2016. godinu prema kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi na 83. mjestu, Srbija na 72, Hrvatska na 55. mjestu dok je Kosovo najlošije plasirano u regionu i nalazi se na 95. mjestu. Od zemalja bivše Jugoslavije Slovenija je "najbolje plasirana" i nalazi se na 31. mjestu. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 177 zemalja. Na posljednjem mjestu, sa najvišim stepenom korupcije, je Somalija; dok prvo mjesto, zemalja sa najnižim indeksom, dijele Danska i Novi Zeland.