Sveti Nikola (Djed Mraz) rodom iz Turske

Zaštitnik pomoraca, djece, djevojaka, siromaha, studenata, pekara, ribara, zatvorenika, putnika i mnogih gradova širom svijeta, Sveti Nikola je navodno već kao novorođenče bio izuzetno bogobojazan – toliko da je "odbijao piti majčino mlijeko na dane posta“.

Kasnije je jednom siromašnom susjedu pomogao udati kćer i to tako da mu je kradom ubacio zlatnike kroz dimnjak kuće. Kako su se na ognjištu sušile čarape, novčići su upali ravno u njih. Iz ove se legende, kojih ima nebrojeno mnogo, kasnije počela širiti tradicija darivanja na blagdana Svetog Nikole, 6. decembra kao i tradicija Djeda Mraza.

Nije želio postati biskupom

Ono što se o životu ovog možda najpopularnijeg i najpoznatijeg kršćanskog sveca doista sa sigurnošću može samo reći jest da je rođen između 255. i 270. godine u Patari u Maloj Aziji. Nakon smrti roditelja, za malog Nikolu se brinuo njegov stric, biskup u gradu Miri i zahvaljujući kome je i sam postao svećenikom. Ali nije imao ambicija naslijediti ga i na položaju biskupa - mada se to od njega očekivalo. Zato nakon smrti strica, Nikola odlazi u Palestinu gdje u siromaštvu i samoći provodi dugi niz godina. Tek nakon smrti stričeva nasljednika, vraća se u domovinu i ovoga puta pristaje prihvatiti mjesto i dužnosti biskupa katoličke crkve. Međutim i dalje je pomagao siromašnima, ozdravljao bolesne, prije svega djecu te ga se stoga štuje kao zaštitnika onih najmlađih.

Sveti Nikola se uvijek borio protiv nepravde i za ljubav "prema bližnjem“, postio i meditirao. Umro je 6. decembra 327. godine a tijelo mu je zbog ondašnjih turskih osvajanja preneseno u italijanski grad Bari.

Običaj poštovanja Svetog Nikole, u međuvremenu se u raznim verzijama od 17. stoljeća širi u gotovo cijelom svijetu. U Hrvatskoj ova tradicija seže iz daleke prošlosti. Donio ju je jedan mornar kojem je navodno upravo Sveti Nikola spasio život na otvorenom i olujnom moru.

Kada je riječ o BiH, tu su stvari malo drugačije. Niti ova sezona blagdana u bosanskohercegovačkom glavnom gradu neće izgleda proteći bez rasprava o tome je li Djed Mraz dobrodošao ili ne. Sve je počelo još devedesetih kada je tadašnji bošnjački lider Alija Izetbegović upozorio da fiktivni lik Djeda Mraza zapravo potiče iz kršćanske tradicije slavljenja Božića.

Autor: Željka Telišman

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić