Svi plaćaju zbog suše?

Vrijeme u Njemačkoj je veoma toplo sa temperaturama do 40 stepeni. Stoga već sedmicama vlada suša. Farmeri od države traže potporu od milijardu evra, no konkretne mjere će biti donijete tek krajem avgusta na sastanku predstavnika pokrajina i federacije.

Situacija je posebno kritična na Sjeveru i Istoku Njemačke. Veliki broj farmera prenosi da je ostao bez 80 odsto žetve. Predsjednik Saveza seljaka Joahim Rikvid kaže da su teško pogođene sve poljoprivredne kulture, od žitarica, preko povrća, do krompira. „Kukuruz je visok jedva 30 do 40 centimetara", kaže.

Mnoge sorte povrća su ovog ljeta skuplje nego prošle godine. Zelena salata je poskupjela u poslednjih nekoliko nedjelja, slično je sa kelerabom i karfiolom. Krompir još nije poskupio, iako su plodovi zbog suše manji nego inače.

Zanimljivo je da je veliki broj medija, pišući o posljedicama suše, prenio i da će „pomfrit biti kraći nego inače", u istom rangu važnosti sa informacijama da će i uzgajivači stoke, posebno proizvođači mlijeka, morati da se pripreme za veće cijene stočne hrane.

„Kada treba tražiti novčanu pomoć, Njemački savez seljaka uvijek brzo reaguje, bez obzira da li se radi o zakasnjeloj hladnoći, vrućini ili niskoj cijeni mlijeka. A kada treba reformisati agrarni sistem, onda koči li koči...", piše Badiše cajtung (Fajburg).

„Tako je, na primjer, insistirao da EU istrese dodatne milijarde na ime direktne pomoći. A da li će time hektar zemljišta zaista biti obrađen kao treba – to Savez ne interesuje. U Brandenburgu, na primjer, pokrajini koja je teško pogođena sušom, lijepo se vidi kako izgledaju posledice te kratkovidosti. Za veliki novac, zemlja je dugo i intenzivno obrađivana. To je dovelo do pada kvaliteta zemljišta koje je sada nezaštićeno i izloženo lošem vremenu, jer tlo koje se pretvara u pijesak manje zadržava vodu."

Noje osnabriker cajtung bilježi: „Zar poljoprivrednici nisu preduzimači kao i svi ostali? Zar oni ne bi morali da ukalkulišu rizik od suše, baš kao i proizvođači odjeće moraju da računaju s tim da će se modni trend promijeniti? Odgovor je: i da, i – ne. Da, i u poljoprivredi postoje ogromni koncerni; ne, jer mnogi mali farmeri na zaštitu životne sredine i pravilno držanje životinja troše mnogo više nego što mogu da zarade svojim proizvodima. Zahtjev da država pruži pomoć zbog suše može se obrazložiti posebnom odgovornošću koju ima poljoprivreda. Umiranje manjih farmi bi promijenilo zemlju – na štetu svih."

Kiler nahrihten piše: „Politika je predugo radila na stvaranju okvirnih uslova koji nisu sračunati na održivost, već samo na privredni rast, specijalizaciju, masovni uzgoj životinja. Sve to iako je poljoprivreda odavno raskrinkana kao značajan izvor štetnih gasova. Račun za to ćemo morati da platimo svi mi – pa i seljaci."

Ugledni Frankfurter algemajne cajtung zaključuje: „Njemačka ministarka poljoprivrede Klekner obećala je da će ozbiljno shvatiti 'brige seljaka za egzistenciju'. No, pametno je postupila kada je kao vrijeme za svođenje bilansa suše odabrala kraj avgusta. To znači da će poreski obveznici još moći da se nadaju da ih niko neće dirati. To bi bilo poželjno, jer agrarni lobi ima tanke argumente za traženje pomoći države. Jer, tržište reaguje na loše vremenske uslove povećanjem cijena. A osnovni zadatak svakog farmera je da se pripremi na vremenske neprilike. Njegovo je da rizik podijeli na više segmenata, da se stara o pravilnom odabiru i mješavinama biljaka, te da stvori rezerve kapitala i da se osigura."

priredio Saša Bojić

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android