Šmit pred Odborom za spoljne poslove Bundestaga

„Nije baš ličilo na demokratsko postupanje kada je parlament u jednom dijelu BiH trebao da izabere novog premijera", piše Tagesšpigel (Tagesspiegel) i podsjeća na proteste u maju ispred OHR-a u Sarajevu.

„Demonstranti, od kojih su neki bili pozvani od strane bošnjačke etnonacionalne stranke SDA, izrugivali su se, verbalno vrijeđali, pa čak i pljuvali parlamentarce bh. entiteta‘ Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dok su ulazili u zgradu da glasaju za političara lijevog centra i građanske opcije Nermina Nikšića."

Bijes protiv jednog Nijemca

Tagesšpigel pojašnjava da je ovaj bijes bio usmjeren protiv jednog Nijemca (Christiana Schmidta) zbog toga što je, ponovo, u posljednjem minutu intervenisao na polju Izbornog zakona.

Napominje se da je međunarodna zajednica Šmitu dala „širok spektar odredbi, koje su nazvane  tzv. ‚bonska ovlašćenja‘ - po nekadašnjem glavnom gradu Njemačke u kojem su donesena.  Ona mu omogućavaju da presiječe Gordijeve čvorove ili da potpuno ukloni neposlušne političare sa funkcija", piše Tagesšpigel.

U tekstu se ističe da je Šmit, zbog načina na koji koristi ‚bonska ovlašćenja‘ „izazvao takvu pometnju da je prije nekoliko mjeseci pozvan da govori pred Odborom za spoljne poslove Bundestaga". Dodaje se i da, prema riječima zastupnika Bundestaga Borisa Mijatovića, to nije bilo "saslušanje" već "Fact Finding Mission" - utvrđivanje činjenica jer je Šmit zapravo "dužan da polaže račune međunarodnoj zajednici a ne Bundestagu".

Mijatović: Šmit je problem, ali nije najveći

List nastavlja da citira Borisa Mijatovića, izvjestioca Zelenih za Balkan i EU, koji je rekao i da "Šmit jeste problem, ali da nije najveći problem tog regiona". Za Tagesšpigel Mijatović kaže da je sam kao međunarodni posmatrač pratio izbore u Tuzli, kada je dobio sms da je promijenjen Izborni zakon. „Moja kritika je javna“, rekao je Mijatović prenosi list i ukazuje da ovaj zastupnik Zelenih ipak ne zahtijeva Šmitov opoziv. „Ali Šmit treba da prestane da se ponaša kao političar i umjesto toga promoviše ravnotežu, pomirenje i prije svega građansko društvo“, rekao je Milivojević za Tagesšpigel.

Političar Zelenih za berlinski dnevnik kaže da se premalo uradilo protiv „onih koji bojkotuju mir“. Navodi primjer osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, koji se uz „podršku hrvatskih političara hvali kako se ne kaje", ili Milorada Dodika koji „bojkotuje Ustavni sud BiH".

Izetbegović Šmitu prebacuje pristrastnost

U tekstu se takođe pominje da predsjednik SDA, Bakir Izetbegović, Šmitu prebacuje pristrastnost. „Njegovim odlukama su Bošnjaci, najveća etnička grupa u zemlji, namjerno stavljeni u nepovoljniji položaj u korist Hrvata i njihove stranke HDZ."

Dalje u tekstu se kaže da su „dublji razlozi za gnijev protiv Šmita linije koje je povukao Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine. U to vrijeme uveden je niz mehanizama etničke kontrole kako bi se osiguralo da sve tri glavne etničke grupe i učesnice u ratu - Bošnjaci, Srbi i Hrvati - imaju ravnopravan položaj u posljeratnoj politici zemlje".

Autori teksta tu govore o najkomplikovanijem demokratskom sistemu na svijetu sa čak 14 vlada. „Pojavio se i niz mehanizama koji bi se mogli koristiti za blokiranje donošenja odluka iz bilo kog razloga, koji bi bilo koja strana smatrala odgovarajućim."

Tagesšpigel piše da onda tu dolazi i Šmitova politika i zaključuje da su skoro dvije godine nakon njegovog imenovanja „čak i njegove bivše pristalice razočarane, a pozivi na njegovu ostavku i zamjenu sve su glasniji".

Priredio: S. Savić

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu