Bolest nerazvijenih zemalja

Od tuberkuloze oboli maksimalno deset Nijemaca na stotinu hiljada stanovnika, a čak trideset bh. građana. Stručnjaci kažu da je i to odličan napredak, jer je Bosna i Hercegovina konačno zemlja sa srednje visokom incidencom. To znači da se broj oboljelih na 100.000 stanovnika smanjio sa 50 na 30 zaraženih.

Marinko Kekerović prije nekoliko godina suočio se sa ovom bolešću. Uspješno je izliječen i kaže da je njegov život danas potpuno isti kakav je bio i prije tuberkuloze. “Bio sam dosta premoren u to vrijeme, mnogo radio i često preskakao obroke. Dugo sam vukao prehlade a nisam se liječio. Vjerovatno je sve to uzrokovalo bolest. Tako da sam završio u bolnici gdje mi je utvrđena dijagnoza”, objašnjava Marinko koji dolazi iz sela Korićani na planini Vlašić.

Ističe da je u tom kraju TBC oduvijek prisutan i periodično se javlja već decenijama. Dr Milan Duronjić, specijalista za plućne bolesti objašnjava da je u određenim područjima ova infekcija znatno učestalija.

Najmanje oboljelih je u Hercegovini

Dobra osunčanost i mala količina vlage doprinose da već godinama najmanje oboljelih ima u Hercegovini. Klima u ovom dijelu BiH ne pogoduje razvoju i opstanku Kohovog bacila koji je zaslužan za pojavu bolesti, objašnjava dr Duronjić. “Nasuprot takvim mjestima su predjeli s hladnijom klimom i više padavina, gdje se češće javlja oboljenje. To su uslovi koji se odnose na sredinu. Pored njih, postoje faktori koje svaki čovjek nosi u sebi. Genetska predispozicija, konstitucija i hronične bolesti su stanja koja smanjuju opštu otpornost organizma i povećavaju šansu za razvoj TBC-a”, ističe dr Duronjić. Naš sagovornik dodaje da je osim njega i nekoliko članova njegove šire familije bolovalo od tuberkuloze.

Izlječivost je preko 90 odsto

“Kod nas postoji sklonost prema plućnim bolestima tako da ja nisam prvi u porodici. Na sreću, svi su danas zdravi ljudi, a bolest se nikom nije vratila”, dodaje Marinko koji je u momentu obolijevanja imao trideset i dvije godine, iako je prosječna starost zaraženih preko šezdeset godina.

“Ako liječenje počne na vrijeme, ako se uzima adekvatna terapija i sprovede se do kraja izlječivost je skoro zagarantovana. U Bosni i Hercegovini je liječenje potpuno besplatno za sve, kako bolnički tretman tako i terapija koja se uzima kod kuće”, ističe dr Duronjić.

To potvrđuje i nacionalni koordinator za tuberkulozu na nivou FBiH, dr Hasan Žutić: “Lijekove nabavljamo na svjetskom tržištu putem projekta Globalnog fonda. Cijene su znatno niže a riječ je o veoma kvalitetnim lijekovima. Svi pacijenti su jednako tretirani”.

Najnoviji podaci govore da je u BiH oko 1.200 oboljelih od TBC-a, ističe dr Žutić.

“To je za oko šezdeset pacijenata manje nego u prethodnoj godini, tako da bilježimo trend opadanja novozaraženih. Taj broj bio bi još manji da nije bilo prošlogodišnjih poplava”.

Siromašni češće oboljevaju?

TBC je socijalna bolest; nezaposlenost i relativno siromaštvu su neki od faktora koji utiču na pojavu oboljenja, objašnjava ovaj specijalista. “Niko nije pošteđen, ali veću šansu da obole imaju oni koji žive u lošim objektima s puno vlage, a pritom su neuhranjeni odnosno ne mogu si priuštiti zdrave obroke”, navodi dr Žutić.

Veliki problem je rezistentna, odnosno tuberkuloza otporna na lijekove. Dobra vijest jeste da u BiH imamo svega nekoliko pacijenata sa ovom vrstom oboljenja. Nacionalni koordinator za tuberkulozu ističe da su i ti bolesnici adekvatno zbrinuti i ne plaćaju terapiju.

Stigma je i dalje dosta prisutna, stanovništvo nije upoznato s načinima prenošenja i drugim važnim okolnostima vezanim za ovu bolest. Osim s dijagnozom, oboljeli se suočavaju i s brojnim predrasudama, objašnjava Marinko: “Niko ti to ne kaže u lice, ali mnogi te izbjegavaju i ne žele biti u tvom društvu. Ja sam bio potpuno bezopasan za druge, rečeno mi je da nisam zarazan. Dva mjeseca sam proveo u bolnici i sve vrijeme sam mogao primati posjete”.

TBC je još uvijek globalni problem

Specijalista za ovo područje, dr Hasan Žutić navodi pod kojim okolnostima se zdrava osoba može inficirati u prisustvu oboljelog. “Potrebno je da bar osam sati budete u stalnom kontaktu sa bolesnikom i to u zatvorenom i malom prostoru. Ali ni u tom slučaju se neće svako zaraziti, jer dosta zavisi od otpornosti organizma”.

U svijetu se 24. mart obilježava kao Dan borbe protiv tuberkuloze. Na taj dan 1882. godine, njemački naučnik Robert Koh otkrio je bacil tuberkuloze, danas poznat kao Kohov bacil, i utvrdio da je to zarazna bolest.

Od tada se bilježi značajan napredak u dijagnostici i tretmanu pacijanata, a ova bolest postala je izlječiva. I pored toga, riječ je o oboljenju koje je još uvijek globalni zdravstveni problem i najčešće se javlja u obliku tuberkuloze pluća. Dugotrajno kašljanje, povišena temperature, slabost i eventualno iskašnljavanje krvi su prvi simptomi tuberkuloze. U svijetu godišnje od TBC-a oboli oko devet miliona ljudi.