Trgovački rat Hrvatske sa susjedima?

Odluka Hrvatske da poveća takse za pregled uvoznog voća i povrća sa 12 na 270 eura izazvala je burno negodovanje u regiji. Zvaničnici BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova sastat će se u ponedjeljak (7.8.) u Sarajevu kako bi dogovorili zajedničko djelovanje. Pominju se i recipročne mjere. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović smatra da je hrvatska odluka suprotna principima slobodne trgovine. „Mjere Hrvatske su diskriminatorne ne samo za države regiona nego i za Tursku i još neke zemlje“, rekao je Šarović. On vjeruje da će poskupljenje fitosanitarne inspekcije umanjiti konkurentnost bosanskohercegovačkih izvoznika i omogućiti dominantan položaj hrvatskim proizvođačima.

Vlasti u BiH pod pritiskom su domaćih proizvođača koji traže hitnu reakciju i uvođenje recipročnih mjera. „Ovakva odluka neprimjerena je za jednu članicu Evropske unije (EU). Povećanje uvozne takse imat će izuzetno negativne posljedice po bosanskohercegovačke proizvođače i izvoznike, što je u suprotnosti sa principima slobodne trgovine i odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP)", kaže za Deutsche Welle predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović. On ističe da je svim nivoima vlasti u BiH upućen zahtjev bosanskohercegovačkih proizvođača za uvođenje recipročnih mjera prema Hrvatskoj.  

Apel za zaštitu domaće proizvodnje

„Onako kako su oni uveli mjere prema nama i povećali takse, tako moramo i mi uvesti mjere prema Hrvatskoj. Ako su oni nama uveli i povećali takse, isto to moramo učiniti i mi u BiH za robu koja dolazi iz Hrvatske. Hrvatska bi u tom slučaju bila više oštećena nego što smo mi sada. Oni nekoliko puta više izvoze u BiH nego što BiH izvozi u Hrvatsku, odnosno zemlje EU. To je naš stav i to naši političari i pregovarači moraju podržati ako im je stalo do svojih ljudi, proizvođača i izvoznika. Samo tako se može zaštititi naša proizvodnja i naše tržište, ali i naši potrošači“, kategoričan je Dojčinović.

Proizvođači i izvoznici pogođeni hrvatskom odlukom vjeruju da se radi o „direktnom kršenju“ SSP-a. Oštro je reagirala i Srbija. Premijerka Ana Brnabić smatra da Evropska komisija mora reagirati jer je hrvatska odluka o povećanju taksi na uvozno voće i povrće „jasan prekršaj u smislu SSP-a“. Srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić kazao je za Dnevni Avaz da Srbija već radi na pripremi određenih zaključaka koji bi trebali biti usvojeni na sastanku u Sarajevu. „Naš cilj nije da zaoštravamo situaciju već da dijalogom riješimo problem. Ako to ne uspijemo, onda ćemo zajednički djelovati, jer se radi o drastičnom kršenju SSP-a. U tom sporazumu jasno stoji da od dana stupanja na snagu ne smije biti novih carina, nameta i povećanja postojećih“, tvrdi Ljajić.

Hrvatski odgovor i reakcija susjeda

Hrvatski zvaničnici ističu da je riječ o zaštiti domaćih proizvođača i da povećanjem naknada za kontrolu uvoznog voća i povrća iz trećih zemalja Hrvatska nije prekršila SSP. Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede saopćeno je da nije riječ o „vancarinskoj barijeri“ već o „naknadama za inspekcijski nadzor“. Pojašnjeno je da detaljna kontrola na granicama „košta i zahtijeva širi obim posla, kao i veći angažman graničnih inspektora“, te da je odluka o visini naknade za kontrolu usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima „pravo svake države članice (EU)“. Nije sporno da i države koje nisu članice EU imaju pravo na zaštitu sopstvenih interesa. Zajednički apel BiH, Srbije, Makedonije, Crne Gore, Albanije i Kosova već je upućen Evropskoj komisiji.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić kaže da su BiH i druge zemlje regije spremne zajednički djelovati prema Evropskoj komisiji i Hrvatskoj, ali nije optimista u pogledu pravovremenog odgovora. „Sve bi moglo biti kasno, jer će sezona povrća potrajati još oko dva mjeseca, dakle onoliko koliko bi Evropska komisija mogla razmatrati našu primjedbu. Mi ćemo uputiti dopis i Hrvatskoj, ali ne vjerujem da će Hrvatska ekspresno postupiti po našem zahtjevu“, kaže Vasić. Sporna hrvatska mjera tako bi mogla ostati na snazi upravo onoliko vremena koliko će poljoprivrednom sektoru ove države biti potrebno da bez konkurencije iz zemalja okruženja plasira svoje proizvode na sopstveno tržište.