Turska: Erdogan vs. umjetnici
12. januar 2019
Najnoviji verbalni ispadi zvuče zabavno. 72-godišnja filmska zvijezda Turske Rutkaj Aziz preporučio je Erdoganu sljedeće: „Predsjednik bi trebalo da malo posluša Betovena i Mocarta. Možda bi mu godilo."
A to što je predsjednik protiv konzumiranja alkohola, novinar Jilmaz Ozdil je u svojoj kolumni u listu „Sozcu“, kemalističko-nacionalističkom, ovako napisao: „Da je Tajip Erdogan jednom popio pivce, danas bi Turskoj bilo bolje“. Na obje izjave Erdogan je u utorak pred poslanicima njegove partije AKP reagovao bez imalo humora: „Primorati predsjednika, čiji je stav poznat, da pije pivo ili da sluša Mocarta nije ništa drugo do oličenje fašizma“.
Erdogan: "Oličenje fašizma“
Rutkaj Aziz je reagovao putem televizije koja program emituje iz inostranstva, konkretno iz Kelna. On kaže da Erdoganu uopšte nije dao savjet. „Rečeno mi je da će Erdogan posjetiti koncert svjetski poznatog pijaniste Fazila Saja. I pitali su me šta ja o tome mislim. Rekao sam da bi to bilo dobro. Jer, tamo će čuti Mocarta i Betovena. To će da mu godi.“
Aziz ne može da shvati da ga je Erdogan nazvao fašistom. „Ne mogu baš da shvatim šta se u ovom slučaju mislilo sa fašizmom. Jesam li ja fašista ili Mocart?“
Istraga zbog „uvrede" i „huškanja"
Glumica Deniz Čakir postala je meta Erdoganovog bijesa, nakon verbalnog sukoba sa ženama koje nose maramu. List blizak vladi je o tome izvještavao: „Predsjednik je rekao da je Čakir zahtijevala od žena koje nose maramu da „idu u Saudijsku Arabiju!“ I onda je Erdogan još jednom naglasio da „to nije ništa drugo nego čisti fašizam“.
Protiv Deniz Čakir zbog „uvrede“ istragu vodi Državno tužilaštvo. Međutim, sve je bilo možda mnogo drugačije nego što to tvrdi Erdogan i njegovi državni tužioci. Čakir je na Tviteru napisala: „Ono što se priča u javnosti ne odgovara istini!“.
Ovaj slučaj potresao je kulturnu scenu Turske. 76-godišnji Mujdat Gezen i 78-godišnji Metin Akpinar su glumačke legende i scene ih kako konzervativci tako i ljevičari. No, sadašnja vlada se distancirala od dvojice stariji ljudi. Oni su se kritički izjašnjavali o predsjedniku na opozicionoj TV Halk. Erdogan ih je pak označio „umjetnicima koji bi to rado da budu, ali ne znaju kako se to radi".
Glumci zahtijevaju više demokratije
No, Mujdat Gezen i Metin Akpinar nisu samo meta Erdoganovog prozivanja. Protiv njih je pokrenuta istraga. Optužba glasi: „Uvreda predsjednika, prijetnje pučem i ubistvom“.
Nakon saslušanja ova dvojica umjetnika su ipak puštena na slobodu, ali vlasti su im zadržale pasoše i ne mogu da napuštaju Tursku. Takođe se moraju jednom nedjeljno javljati policiji. Državno tužilaštvo je ove sedmice predstavilo izvještaj o istrazi protiv njih za „podsticanje na oružani ustanak protiv vlade Republike Turske".
„Podsticanje na oružani ustanak"? Šta su na to rekle ove filmske zvijezde? „Jedini način da prevaziđemo polarizaciju i haos jeste demokratija“, kazao je Akpinars u emisiji „Narodna arena“. „Ako nam to ne pođe za rukom, kod nas će se možda dogoditi kao kod svakog fašizma. Ili se držite čvrsto uz skute vođe ili vas otruju u tamnici.“ I njegov kolega Gezen ne poziva na revolt već kritikuje. „On (Erdogan) se svađa sa svakim i svakom prijeti prstom i govori kako bi trebalo da zna svoje granice. Kažem ti, Redžepe Tajipe Erdogane, ne možeš na kušnju staviti našu ljubav prema otadžbini. Spoznaj svoje granice."
Erdogan je reagovao agresivnije. Zašto toliko žestoko napada kulturne poslenike dok se zemlja nalazi u nemirnom vremenu, kako politički tako i ekonomski, što je zapravo mnogo važnije od kritike sa kulturne scene.
Gulfem Sanver je dobitnica Poli nagrade za političko savjetovanje udruženja američkih političkih analitičara (American Association of Political Consultants). Odgovor na ovo pitanje za nju leži u lokalnim izborima koji treba da se održe krajem marta.
Erdogan koristi polarizaciju
U svim predizbornim kampanjama u prošlosti Erdogan je pokušavao da sebe stavi u centar svake diskusije, objašnjava Sanver. „Ako pogledamo rezultate najnovijih izbora, vidimo da polarizacija društva koristi Erdoganu. Javno žigosanje umjetnika je dio te strategije."
Erdogan pokušava da ostavi utisak da su konzervativni krugovi društva ugroženi. On pokušava da zbije redove sopstvenih birača i da spriječi da do naroda dopru poruke opozicije. Pored toga, Erdogan želi da prikrije posljedice ekonomske krize“, kaže Sanver. „On je takođe svjestan da klima strha ide na ruku postojeće vlade. Jer, društvo koje je u strahu uvijek podržava aktuelni sistem. Žestoke riječi i istrage protiv umjetnika odašilju poruku: kritika vlade će nas skupo koštati.“
Umjetnici kao glas društva
Pozorišni kritičar Atila Dorsaj tvrdi za DW da u svim demokratskim zemljama vlade i samo društvo posebno poštuju umjetnike. Samo diktatorski režimi pokušavaju da vrše pritisak na umjetnike. „Umjetnici koji samo malo kritikuju vladu završavaju u zatvoru. To je tužna realnost Turske."
Umjetnici koji kritikuju vladajuću AKP, ne zastupaju samo opozicioni stav već izražavaju i zabirnutost društva. „Mudra vlada ovakve umjetnike uzima na svoju stranu kako bi ubirala poene kod naroda. Ali, u Turskoj ovi umjetnici idu na sud. Ja se s tim ne slažem."