Turska – oporba u uzletu
16. oktobar 2020
Vladajuća stranka u Turskoj, AKP predsjednika Recepa Tayyipa Erdogan navikla je na uspjeh. No sada se, nakon gotovo dva desetljeća neprikosnovene vladavine i dominacije turskom politikom, nalazi u neuobičajenoj situaciji: njihova koalicijska vlada s ultra-nacionalističkom strankom MHP je u posljednje vrijeme izgubila podršku dobrog dijela biračkog tijela. To potvrđuju ispitivanja gotovo svih važnijih turskih demoskopskih instituta.
Glavni razlog za gubitak popularnosti je gospodarska i valutna kriza koja vlada već podulje vrijeme. Nekoliko političkih odluka u posljednje vrijeme, poput sniženja kamata Turske središnje banke, je snažno utjecalo na gubitak vrijednosti turske lire. Početkom godine za dolar se plaćalo šest a u međuvremenu dolar vrijedi osam turskih lira. Neki ekonomisti poput Stevea Hankea s američkog Johns Hopkins sveučilišta vjeruju da je inflacija još i veća. Turska vlada je u rujnu stopu inflacije procjenjivala na 11,75 posto no Hanke u razgovoru za DW govori o čak 37 posto.
Sumnje u manipuliranje službene korona-statistike
Uz nezadovoljstvo gospodarskim stanjem širi se i nepovjerenje u vladu kada je u pitanju menedžment korona krize. Nedavno se otkrilo da je ministarstvo zdravstva manipuliralo brojkama zaraženih. Tako je ministarstvo u korona-slučajeve ubrajalo samo one kod kojih su simptomi bili vidljivi što je uljepšavalo statistike.
U ovakvom ozračju oporba sakuplja bodove. U njezinu korist govori i činjenica da oporbeni blok djeluje jedinstveno kao nikad do sada. Najveća oporbena stranka, socijaldemokratska CHP pokušava pod sloganom "Vladati s prijateljima" pridobiti tako različite snage kao što je ultra-nacionalistička IYI stranke te ljevičarska HDP. Cilj: preuzimanje vlasti na sljedećim izborima.
Erdoganov partner kao cilj napada
Predsjednik CHP-a Kemal Kilicdaroglu želi iskoristiti povoljni trenutak i ustrajati na prijevremenim izborima. U nedavnom obraćanju predsjedniku Erdoganovog koalicijskog partnera, stranci MHP Devletu Bahceliju, predsjednik socijaldemokrata je ustvrdio kako je zemlja trenutno bez vlade. "Spas ove zemlje je u što bržem održavanju izbora. Ako volite ovu zemlju, sutra ujutro ćete sići s vlasti i reći:'Doista je dosta!'".
Javnost je nakon toga počela špekulirati o razlozima ovog direktnog napada na MHP. Özgür Özel, potpredsjednik socijaldemokratskog zastupničkog kluba je za DW objasnio kako postoje dobri razlozi za napade na MHP. „ova stranka je najavila da će smanjiti nezaposlenost ali je ona naprotiv porasla". Oporbeni političar spominje i „inflacijsko čudovište" koje je zahvatilo zemlju. Zato govori o prijevremenim izborima kao "jedinom rješenju".
Taktika CHP-a je očita: vršenje pritiska na manjeg koalicijskog partnera kako bi AKP izgubio vlast. Pritom se apelira i na nacionalističku obojenost MHP-a: "Ako zaista vole svoju zemlju kako tvrde, omogućit će nove izbore", zaključuje Özel.
Oporba se ujedinjuje
I ostatak oporbe je podržao socijaldemokratske zahtjeve za prijevremenim izborima. "Mi smo spremni", kaže predsjednik nacionalističke IYI stranke Meral Aksener. Socijaldemokrati se vesele i podršci dviju manjih stranaka poput DEVA-e i Geleceka koje također podržavaju prijevremene izbore i time se solidariziraju s CHP-om. "Trenutna koalicija nije u stanju voditi zemlju. Narod je sve siromašniji, prijevremeni izbori su nužni", rekao je za DW predsjednik stranke Gelecek Selcuk Özdag.
Ove dvije novoosnvane stranke u ispitivanjima javnog mnijenja ne uživaju podršku veću od tri do pet posto. No unatoč tomu mogu biti izuzetno opasne po predsjednika Erdogana. Stranke koje su osnovali pojedinci nezadovoljni AKP-om ciljaju na razočarane birače Erdoganove stranke. Isto tako se mogu pridružiti oporbenom bloku i tako utjecati na ishod izbora. Sastanci s CHP-om su već održani.
Turska vlada naravno nema interesa održati prijevremene izbore. "Rasprava o prijevremenim izborima je gubitak vremena. Naš kandidat se zove Erdogan ali tek za dvije i pol godine", rekao je predsjednik MHP-a Bahceli na rubu jedne stranačke konvencije.
I predsjednik Erdogan naravno ne podržava zahtjeve oporbe. "Izbori će biti održani ali 2023. kao što je i planirano", poručio je.