Datenflut

Na prvi pogled fizički i digitalni univerzum nemaju puno toga zajedničkog. Kad govorimo o prvome onda se pojavljuju termini poput planete, komete i galaksije. Kod ovoga drugog je riječ o bitovima i bajtovima. Ali fizički i digitalni univerzum imaju jednu zajedničku osobinu. To je njihova veličina, koju ne možemo ni pojmiti.

Protekla dva desetljeća se digitalni univerzum proširio eksplozivno. U međuvremenu se u digitalnom svemiru nalazi toliko bitova informacija, koliko ima zvijezda u stvarnom svemiru. Statistički gledano se volumen podataka na globalnoj razini udvostručuje svaku drugu godinu. Još u ovoj godini se procjenjuje da će se pojaviti ili kopirati oko 1,8 zetabajtova podataka. To su rezultati nedavno objavljene studije "Digital Universe" poduzeća za istraživanje tržišta IDC, koje je provelo studiju po nalogu specijalista za računalno memoriranje EMC (EMC Corporation, sjedište u SAD-u, op.a.).

Nepojmljivi rast podataka

Pod mjernom jedinicom "zetabajt" većina ljudi si najvjerojatnije ne može ništa konkretno zamisliti. Kad bi se 1,8 zetabajtova ispisalo u bajtovima, dobilo bi se broj od dvadeset nula. "Ta količina podataka bi bila poput 200 filmova u visokoj rezoluciji. Jednom čovjeku bi trebalo 47 milijuna godina vremena da pogleda sve te filmove", pojašnjava za Deutsche Welle Sabine Bendiek, poslovotkinja EMC-a Njemačka.

Neprestani rast količine podataka je baziran na brojnim faktorima. S jedne strane poboljšane tehnologije i povećanje računalnog kapaciteta ubrzavaju digitalizaciju podataka (npr. fotografija, glazbe, videa), koji su do prije nekoliko godina bili analogni. Samo na YouTubeu se, prema podacima ovoga portala, svake minute postavi 35 sati video materijala. S druge strane digitalizacija podataka postaje sve jeftinija. U razdoblju od 2005. do 2011. su troškovi za jedan gigabajt memorijskog prostora pali s ca. 18 na ispod tri dolara.

Kraj ubrzanog rasta količine podataka se ne, barem još, ne vidi, poručuju iz EMC-a. Iz ovog koncerna prognoziraju do 2015. ekspanziju digitalnog svemira na ukupno 7,9 zetabajta.

Cloud computing

U svezi sa sve većim globalnim protokom podataka se u novije vrijeme sve češće govori o tzv. cloud computingu, odnosno o kompjuterskom oblaku. "Rast količine podataka je tako brz da pojedinci ili poduzeća ubuduće više neće moći sami izići na kraj sa svojim kućnim računalom ili računalnom infrastrukturom u poduzeću", kaže Sabine Bendiek.

Iza pojma "cloud computing" se skriva koncept u kojemu se preko mreže (u ovom slučaju uglavnom internetom) pružaju na raspolaganje informatički resursi poput softvera ili usluge pružanja memorijskih kapaciteta. Korisnici takvih resursa i usluga više neće morati sami nabavljati tvrde diskove i programe i shodno tome iste instalirati i aktualizirati, nego će potrebni softver i usluge "iznajmiti" na određeno vrijeme od eksternih ponuđača.

Ta tehnologija nije potpuno nova, jer već sada korisnici interneta koriste mogućnost cloud computinga, tako što na neku društvenu mrežu (npr. Flickr ili Facebook) postavlja fotografije ili videosnimke, koristi memorijske kapacitete nekog eksternog računalnog centra.

Mnoge su prednosti, ali i mnoge opasnosti

Cloud computing nudi prednosti posebice za poduzeća jer tako ne moraju nabavljati skupe licence za softver i sl. Još jedna prednost cloud computinga je u tome što pohranjenim podatcima možete pristupiti gdje god se nalazili - uzimajući, naravno, u obzir postojanje stabilne i brze veze. U doba prijenosnih računala, pametnih mobitela ili iPada tako ne morate više na svakom pojedinom uređaju pohranjivati podatke.

Za nekoliko godina će usluga cloud computinga toliko napredovati da će osobna računala moći u potpunosti funkcionirati bez vlastitog tvrdog diska (hard disk). Njemačko udruženje telekomunikacijske i informatičke industrije BITKOM već sada cloud computing naziva novim "megatrendom" IT branše.

Ali korištenje ove usluge u određenom pogledu još uvijek nije dovoljno transparentno. U vremenu u kojemu podaci zlata vrijede treba dobro paziti komu povjeriti svoje podatke s osobnog računala - bilo da je riječ o privatnim ili poslovnim podacima. Jer rastom količine podataka i poboljšanim mogućnostima pohrane putem cloud computinga rastu i hakerske mogućnost krađe i sabotaže tih podataka, kao i zaraze računalnim virusima.

Autorice: Mareike Theisling / Marina Martinović
Odgovorna urednica: Jasmina Rose