Ukrajina: Ustavne sudije i borba protiv korupcije
7. novembar 2020Sudije Ustavnog suda u Ukrajini su na veoma lošem glasu u svojoj zemlji. Rezultati istraživanja javnog mnijenja pokazuju da samo između pet i 16 posto stanovništva vjeruje pravosuđu. Pregled glavnih presuda najvišeg ukrajinskog suda jasno pokazuje zašto.
Nekada su žene i muškarci u dugim, tamnocrvenim odorama predsjedniku Ukrajine davali zeleno svjetlo za treći mandat, iako u Ustavu crno na bijelo stoji da su moguća najviše dva mandata. Nekada su čak, predsjedniku za ljubav i sam Ustav proglašavali neustavnim. Parlament je, kako bi srušio monopol moći šefa države, promijenio ovaj inkriminirani Ustav, prema propisima i uz podršku ustavne većine. A taj šef države - Viktor Janukovič - otputovao je u Rusiju 2014. godine nakon narodne pobune protiv njega i njegovog korumpiranog klana. To je otvorilo vrata za novi politički početak u Ukrajini. Međutim, neki suci koje je Janukovič imenovao i dalje su na funkciji i redovno izazivaju pobunu proglašavajući reforme neustavnima - jednu za drugom.
Sudije osporavaju borbu protiv korupcije
Sada postoji jedna nova presuda: krajem oktobra, suci su proglasili važne antikorupcijske zakone iz 2015. godine, većim dijelom, nevažećima. Pod prijetnjom zatvora, ovaj zakon je obavezivao sve zvaničnike u zemlji - uključujući i same sudije Ustavnog suda - da javnosti otkriju svu svoju imovinu, u zemlji i inostranstvu.
Kompanije s adresama u poreznim oazama, vile i luksuzne jahte, milione američkih dolara i eura u gotovini, desetine luksuznih automobila i dizajnerskih dragulja - sve to su glasači mogli vidjeti u javnom registru i saznati šta je to politička klasa od njih decenijama krila. Osim toga, građani su mogli postavljati pitanja o porijeklu tog bogatstva. Kada se bogatstvo u posjedu ne može razumno objasniti, nove nezavisne agencije za borbu protiv korupcije pokretale bi istragu o ilegalnom bogaćenju.
Sve je to sada prošlost, rekao je bivši glavni tužilac Ruslan Rjabošapka u intervjuu za DW. "Posljedica ove odluke sudija: više nije krivično djelo ukoliko neko prikriva ili netačno prijavljuje svoju imovinu. Službe za borbu protiv korupcije više ne mogu pratiti tokove novca u inostranstvu, ukoliko postoji sumnja na ilegalno bogaćenje", rekao je pravni ekspert Rjabošapka.
U procesu po hitnom postupku, na osnovu žalbe 47 članova parlamenta iz proruske opozicione platforme, Ustavni sud je sada suspendovao ove zakone. naime, oni su se žalili da su antikorupcijski zakoni nedopustiv napad na njihovu privatnu sferu. Opozicija odbacuje ove zakone, koji su doneseni pod pritiskom ukrajinskih zapadnih partnera - kao i integraciju zemlje u Evropsku uniju.
Ugroženi su krediti i bezvizni režim
Transparentnost ukrajinskih elita, koje važe kao notorno korumpirane, bio je uslov zapadnih partnera: Međunarodnog monetarnog fonda kao najvažnijeg vjerovnika Ukrajine i EU, koja je 2014. potpisala sporazum o pridruživanju s Kijevom i stvorila područje slobodne trgovine. Pored jeftinih kredita, napori na reformama nagrađeni su i bezviznim režimom za Ukrajince, koji je na snazi od 2017. godine.
"Izgubićemo podršku naših partnera ako ne riješimo ovaj problem na vrijeme", upozorio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmytro Kuleba nedugo nakon presude Ustavnog suda. Veleposlanik EU-a u Kijevu Matti Maasikas takođe je pozvao političare da ne ugrožavaju borbu protiv korupcije i da poštuju međunarodne obaveze.
Nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, šef ovog Vijeća Oleksij Danilov opisao je odluku sudija kao "dio plana za podrivanje ukrajinske državnosti i veza te zemlje sa Zapadom". On smatra da u Kijevu konce vuku Rusi. Više od hiljadu aktivista okupilo se 30. oktobra ispred zgrade Ustavnog suda u znak protesta zbog odluke sudija. Zahtijevali su od političara da vrate antikorupcijske zakone i da se posvete proevropskom kursu Ukrajine.
Ali, još istog dana je predsjednik Zelenski priredio iznenađenje. Šef države objavio je nacrt zakona: Sve ustavne sudije će biti otpuštene, skandalozna odluka od 27. oktobra poništena i nove sudije će biti imenovane nakon izbornog postupka.
Rješenje ili opasna eskalacija?
U čemu je problem? Ustav ne predviđa razrješenje ustavnih sudija od strane parlamenta. Zbog toga mnogi stručnjaci upozoravaju na nesagledive posljedice takvog koraka. Prema navodima stručnjaka iz prestižnog Centra za političke i pravne reforme, to nosi opasnost za ustavnu državnu strukturu, "jer najvažniji arbitar između različitih vlasti u državi gubi legitimitet kao takav".
Šteta za državu kroz rušenje Ustavnog suda bila bi još veća. Stručnjaci upozoravaju da bi to pokrenulo opasnu spiralu institucionalnog samouništenja.
Predloženi zakon Zelenskog ionako nema ni većinu u parlamentu. U prvoj plenarnoj sjednici nakon političkog zemljotresa, predstavnici proevropskih opozicionih frakcija upozorili su da bi predsjednik mogao preuzeti moć. Pozvali su na prilagođavanje i ponovno usvajanje zakona o borbi protiv korupcije. Brojni poslanici vladajuće stranke Zelenskog, „Sluga Narodu", takođe odbijaju da podrže predsjednika u ovom ključnom pitanju.
Za Ruslana Rjabošapku i neke antikorupcijske aktiviste kompromis nije opcija. Pozivaju da se ustavne sudije odmah razriješe i da se njihova mjesta popune u transparentnom postupku odabira. "Mnogi političari u parlamentu žele upravo to. Oni sada žele donijeti nove zakone koji su nespojivi s odlukom ustavnog suda, koja je i dalje na snazi. Damoklov mač lebdi nad cijelom stvari i nepoželjna borba protiv korupcije ostaje i dalje slaba", kritikuje Rjabošapka.
Izlaz iz ove ustavne krize se ne nazire. Predsjednik, koji je na funkciju došao ubjedljivom pobjedom na prvom glasanju prije godinu dana, očito gubi podršku.