Umorna Merkel
14. novembar 2018
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je za brojne prijatelje EU dugo vremena slovio kao nositelj nade. Sa mladalačkim zanosom on je predložio niz reformskih projekata u cilju produbljivanja europske integracije u vanjskoj, odbrambenoj, monetarnoj i ekonomskoj politici. Sa strašću i sposobnošću uvjeravanja on je razvio svoje vizije. U osnovi ipak ta nadahnuća trebaju provesti drugi. Prije svega se od vlade u Berlinu očekuje da pomogne Macronu tako što će s radošću realizirati njegove ideje. Ipak tako jednostano se igra ne odvija.
U kancelarkom uredu se prije suzdržano reagira na smione inicijative iz Pariza. Angela Merkel je sebi postavila zadatak da Macronove ideje svede na one koje su izvodive. To je ona u svom govoru u Europskom parlamentu u Strazburu još jednom jasno pokazala. Ona se još jednom založila za reformske korake koji su sa Francuskom već više puta usaglašeni: europske intervencijske trupe koje će u jednom trenutku prerasti u "pravu" europsku vojsku, bankovnu uniju, koja ulagače na kraju potpuno štiti od rizika, budžet za investicije u euro-zoni i solidarnu migracijsku i azilantsku politiku.
Na francusku kritiku da Njemačka blokira napredak ona se osvrnula indirektno. Drugačije se ne može razumijeti njeno obećanje da do polovine decembra želi da budu postignuti konkretni rezultati kada je riječ o oporezivanju digitalnih preduzeća i bankarskoj uniji. Plan je dogovoren sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom već u Mesebergu u junu.
Poznate stvari
Angela Merkel je ponovila poznate stvari. Novi prijedlozi, čak vizije, cilj u kom pravcu bi se EU trebala razvijati nije se čulo iz usta Merkelove. Ona je u govoru u Europskom parlamentu propustila priliku da skicira svoju europsku ostavštinu. Ona je ostavila opomenu Poljskoj, Mađarskoj, Italiji i drugima da se pridržavaju pravila pravne države. Solidarnost je bila centralni pojam njenog govora. Sve to se već jednom čulo.
Kancelarka je u Strazburu doduše citirala Waltera Hallsteina jedinog Nijemca koji je do sada bio predsjednik Europske komisije. On je još 1969. godine rekao da je europski projekat "neviđeno smio." Ova smjelost je Merkelovoj nedostajala.
Njemačkoj kancelarki je vjerojatno bilo jasno da bi ovo mogao biti njen posljednji veliki govor u Parlamentu koji je demokratsko predstavništvo oko 500 miliona građanki i građana EU. Nakon što je odstupila sa funkcije predsjednice njene Kršćansko-demokratske unije Angeli Merkel su vjerojatno odbrojani dani i u kancelarskom uredu. No najveća zemlja članica EU - Njemačka - će i bez savezne kancelarke Merkel, koja je više od 12 godina stajala za stabilnost i pragmatizam, u EU igrati odlučujuću ulogu. Ona je prije bila suzdržana i brinula se sa ono što je izvodivo, primijetila je Merkel. Sa ovom kancelarkom, to je u Strazburu postalo jasno, se više ne pokreće mnogo. Državnica na izmaku mandata, šepava patka je još jednom raširila krila.
Čekanje na narednu kancelarku
Emmanuel Macron, francuski predsjednik, koji se i sam kod kuće nalazi pod ogromnim unutarpolitičkim pritiskom, će na narednog partnera (ili partnerku) u Berlinu morati čekati još neko vrijeme. Da li će promjena - a time i novi zamah - doći još prije izbora za Europski parlament u maju 2019. godine još nije jasno. Izbori su to za koje je sebi Macron postavio za cilj da se populisti, koji su neprijateljski raspoloženi prema EU, drže što je moguće slabijim. Proeuropska kampanja sa paraliziranom kancelarkom kao utegom na nozi će biti teška.
No jedno je jasno, ni naredni njemački šef ili šefica neće provesti Macronove ideje jedan kroz jedan. U EU je uvijek riječ o kompromisu. To je jačina Europe. Osim toga Francuska i Njemačka ne odlučuju same. Interesi ostalih 26 članica moraju također biti uzeti u obzir. Na to je Angela Merkel upozorila u Strazburu. Predsjednik Macron ima za čuti poruku.