„Uvijek ćeš biti naša meta“

„Bolje bi bilo da smo se negdje sastali", kaže Juksel Koč na početku intervjua. „Mislim da mi prisluškuju telefon." Telefonski razgovor traje manje od deset minuta. Koč (52) je kurdski funkcioner i aktivista u nekoliko kurdskih udruženja. Između ostalog je i kopredsjednik Kongresa demokratskog društva Kurda u Evropi. Živi inače u Bremenu, ali zbog trenutne situacije, nikada nije više od dva ili tri dana na istom mjestu.

Njegove optužbe su teške: on smatra da turska obavještajna služba hoće da mu dođe glave. Dobija prijeteće telefonske poruke. Recimo: „Uvijek ćeš biti naša meta, sve dok ne budeš mrtav." To znači, kaže, „da su poslali ubice u Njemačku da me eliminišu."

Šta se desilo?

Sudeći po istraživanjama njemačkog javnog radija, turski agenti su duže vrijeme pratili dvojicu kurdskih aktivista – Juksel Koč je jedan od njih. Jedna svjedokinja je došla do dokumentacije koja jasno pokazuje da je jedan agent planirao da ubije dvojicu Kurda. Ta dokumenta ona je predala njemačkom javnom radiju. Koč je takođe dobio tu informaciju, i predao ju je njemačkom državnom tužiocu i saveznoj kriminalističkoj policiji. „U dokumentima je naznačeno i da mogu da me ubiju", kaže Koč. Jedan agent je o njemu redovno informisao turske vlasti. „Svaki moj pokret – gdje sam, šta radim…" Koč tvrdi da je agent bio „maskiran" kao novinar: „Čovjek je tri puta sa mnom vodio intervju."

U decembru je navodni agent uhapšen. „Konačno su ga uhapsili. Konačno", kaže Koč s olakšanjem. Savezni tužilac u Karlsrueu preuzeo je istragu zbog aktivnosti tajne službe. Još dvojica osumnjičenih i dalje su na slobodi.

Praćenje vladinih protivnika

Slučaj Koč je aktuelniji nego ikada. Kao što je sada otkriveno, na Konferenciji o bezbjednosti u Minhenu, šef turske tajne službe predao je šefu njemačke tajne službe spisak sa 300 pojedinaca i 200 škola i udruženja koja su bliska sa Gulenovim pokretom. Portparol kriminalistčkog ureda Sjeverne Rajne Vestafalije potvrdio je za DW da je njemačka policija – iz razloga bezbjednosti – kontaktirala ljude sa spiska. U međuvremenu je savezno državno tužilaštvo pokrenulo istragu protiv nepoznatih pripadnika Turske obavještajne službe (MIT).

Od državnog udara u julu, MIT je očigledno intenzivirao aktivnosti, ocjenjuje ekspert za tajne službe Erih Šmit-Enbom za DW. Na meti su organizacije bliske Radničkoj partiji Kurdistana (PKK), pristalice protesta na trgu Gezi u Istanbulu, a poslije pokušaja državnog udara, i pristalice Gulena, kao i drugi opozicionari.

Aparat veliki kao BND

Turska tajna služba MIT ima oko 8.000 stalno zaposlenih, procjenjuje Šmit-Enbom. To je otprilike veličina njemačke tajne službe. „Skoro 800 agenta aktivno je u Evropi, 400 od njih u Njemačkoj". Oni su zaposleni po turističkim agencijama i bankama, kao tumači i prevodioci za njemačke vlasti ili u džamijama.

„MIT prije svega želi da širi atmosferu straha", smatra Šmit-Enbom. Od napada na tri kurdske aktivistkinje u Parizu 2013. godine, kurdske zajednice su u stanju pripravnosti. Istraga u Francuskoj, navodno je dokazala da iza ubistva stoji MIT. Ta ubistva za sada ostaju nerasvijetljena, jer je osumnjičeni preminuo u pritvoru.

Saradnja tajnih službi

Šmit-Enbom tvrdi da organizacije bliske PKK prate i njemačke tajne službe. Kurdska radnička partija je kao teroristička organizacija, u Evropi zabranjena. Ostaje otvoreno pitanje u kojoj mjeri njemačke i turske tajne službe razmjenjuju informacije. S obzirom na islamističku terorističku prijetnju, njemačke službe primorane su da sarađuju s kolegama iz Turske, kaže Šmit-Enbom.

Međutim, nakon što je postalo poznato da je turski MIT špijunirao turske građane u Njemačkoj, njemačka tajne službe turskim kolegama više ne daju informacije o Kurdima i opozicionarima. „Kada je 2014. postalo poznato da MIT možda podržava 'Islamsku državu' u Siriji, nekada intenzivna saradnja brzo je smanjena", tvrdi Šimt Enbom.

Juksel Koč neće da dozvoli da ga zastraše: „Uprkos svemu, ja i dalje radim svoj posao. Država se brine za moju bezbjednost." Ali, on se ipak ne osjeća bezbjednim.