Više novaca za zaštitu izbjeglica
30. septembar 2014Oba zaštitara se krevelje u kameru. Jedan od njih desnu nogu drži na vratu muškarca koji s vezanim rukama na leđima potrbuške leži na podu (naslovna fotografija - op. red.). Riječ je o zastrašujućoj slici koja simbolično podsjeća na fotografije iz američkog zatvora Guantanamo ili Abu-Ghraib u Iraku. No fotografija nije napravljena u Iraku, već u Njemačkoj - u jednom azilantskom centru u sjeverno-vestfalskom Burbachu.
Policija je fotografiju našla na mobilnom telefonu jednog od dvojice zaštitara, nakon što je zbog jednog drugog, nimalo manje šokantnog videa, pokrenuta istraga. I u drugim izbjegličkim centrima u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji postoje informacije koje upućuju na nanošenje tjelesnih povreda azilantima. I tamo su pokrenute istrage.
Privatizirana sigurnost
Azilantski centri u Njemačkoj za izbjeglice predstavljaju prvi dom, prvi korak ka tome da puste korijenje u Njemačkoj. Brojni iza sebe imaju dugu istoriju patnje. Oni su pobjegli od nasilja i ugnjetavanja. To da su oni, koji ovdje traže zaštitu, izloženi zlostavljanju, predstavlja skandal.
Pokrajinske i općinske vlasti stalno navode da su preopterećene sa sve većim prilivom izbjeglica. Zbog toga je njihovo zbrinjavanje već odavno delegirano privatnim preduzećima kako bi se uštedili troškovi i spriječile birokratske procedure.
U osnovi se ne može prigovarati tome da privatna preduzeća preuzimaju poslove za koje su zadužene općine i savezne zemlje. Upravo ne u vremenima kada se broj primljenih izbjeglica u Njemačku konstatno povećava. Stvarni problem se sastoji u tome da za brojne općine i savezne zemlje u prvom planu ne stoji učinak, već troškovi.
U slučaju u Burbachu je to bila greška sa teškim posljedicama. Tamo je privatna firma koja se bavi smještajem, European Homecare (EHC), angažovala unajmljenu privatnu firmu koja se bavi poslovima obezbjeđenja i za koju rade zaštitari koji su zlostavljali izbjeglice. Istrage su pokazale da su ovi zaštitari poznati policiji. Protiv njih je već vođena istraga zbog tjelesnih povreda, posjedovanja droge i oružja te prevare. U jednom izbjegličkom centru oni nikada ne bi smjeli raditi.
Ni to da je poslovanje privatnih zaštitarskih firmi orijentirano ka sticanju profita nije ništa novo. Umjerene plate i loši radni uvjeti nisu rijetkost u ovoj branši. Onaj ko kao poslodavac želi objezbijediti da se prema izbjeglicama postupa sa punim poštovanjem, treba dovoljno obrazovan i u interkulturalnom smislu školovan personal. I nikoga ko ima kriminalni dosije.
Stoga ovaj personal i njegov rad moraju biti provjereni ne samo od strane privatnih firmi, već i od strane vladajuće instance po čijem nalogu rade. Angažiranje privatnih zaštitarskih firmi u ovom području ne smije voditi tome da država izbjegne svoju odgovornosti da obezbijedi sigurnost svojim štićenicima.
Od sada sve bolje?
European Homecare i nadležne službe u Arnsbergu pokušavaju ograničiti štetu. Suradnja sa zaštitarskom tvrtkom je u međuvremenu prekinuta. Dogovoreni su novi standardi, kako bi se ovakvi ispadi ubuduće spriječili, saopćio je European Homecare. U budućnosti bi tako izbjeglice smjeli štititi samo još provjereni zaštitari koji posjeduju uvjerenje o nekažnjavanju. To je minimum i to se podrazumijeva - međutim nažalost, kao što se to često dešava, tek nakon što se zlo dogodi.
Ljudi, koji u Njemačkoj traže utočište, moraju se moći pouzdati u to da će ovdje biti zaštićeni. Općinske kase sa nedovoljno novca, odnosno troškovi ne smiju biti presudni faktor. Za jednu bogatu zemlju, kao što je Njemačka, to je neprihvatljivo.