Vlada u Sarajevu pala zbog "politički podobnih"

Samo dan uoči posjete pape Franje, u BiH je odjeknula politička bomba, piše list Tageszeitung. Raspala se vlada Federacije BiH. Na prvi pogled krivac za to je lider Demokratske fronte, Željko Komšić, koji je napustio koaliciju sa strankama HDZ i SDA. Ipak, kada se stvari bolje pogledaju postaje jasnije ko su krivci, piše ovaj list i nastavlja:

"Komšić nije htio da prihvati da lideri SDA i HDZ, Bakir Izetbegović i Dragan Čović, kao što je to u prošlosti bilo uobičajeno u BiH, funkcije u državnim firmama i u državnim organima podijele članovima svojih stranaka. Praksa da se nekvalifikovani, ali politički podobni ljudi postavljaju na visoke pozicije, jedan je od razloga za stagnaciju države. A to izaziva nezadovoljstvo običnih građana u cijeloj BiH.

I ne samo kod njih, nego i kod međunarodnih institucija. Proteklog ponedjeljka na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. U Briselu se nadaju da će stranke na taj način konačno privoljeti da se okrenu kursu reformi. Prije nekolko nedjelja 14 stranačkih lidera je obećalo njemačkom ministru vanjskih poslova Franku-Walteru Steinmeieru i njegovom kolegi iz Velike Britanije Philipu Hammondu da će podržati reforme koje traži EU. U diplomatskim krugovima u Sarajevu sada vlada razočarenje Izetbegovićem i Čovićem. Političari imaju odgovornost prema narodu, ali misle samo na svoje lične interese, navode diplomate. Isti izvori komentarišu kako je Dragan Čović zainteresovan za podjelu BiH na tri dijela po etničkom principu, a da je Izetbegović više okrenut Turskoj nego EU.

U ambasadi SAD u Sarajevu su jasno stali iza Komšića i protiv nacionalista. Nenacionalističke i građanski orijentisane struje unutar bh. društva stoga još nisu izgubile nadu da će doći do reformi. 9. jula u Sarajevu se očekuje posjeta kancelarke Angele Merkel. Kancelarka, čiji autoritet priznaju na svim stranama, mogla bi tokom te posjete presuditi u sporu, baš kao što je to 2011. učinila tokom posjete Kosovu.

I poruke pape Franje će biti poruke protiv nacionalizma i za pomirenje među narodima. Ipak, teško je povjerovati da će nacionalista Dragan Čović, navodno katolik, prihvatiti te poruke", stoji u listu Tageszeitung.

Politika crkve je uvijek i "državna" politika

List Frankfurter Rundschau također donosi članak o posjeti pape Franje Sarajevu. U ovom listu se opširno piše o tome kakvu ulogu bi ova posjeta mogla da ima u sporu katoličke i pravoslavne crkve zbog namjere Vatikana da svecem proglasi nekadašnjeg kardinala Alojzija Stepinca. Frankfurter Rundschau dodaje da se crkvena politika ne može razdvojiti od državne:

"U BiH su nacionalnost i religija isto. Katolici su po definiciji Hrvati, Srbi su pravoslavci. Najbrojnija grupa, Bošnjaci, potiču od porodica koje su tokom 15. stoljeća prešle na islam. Zbog toga što niko ne želi da pravi razliku u definiciji između "Hrvata" i "katolika", nema ni tačnih podataka koliko ih je u BiH. U Hrvatskom kulturnom društvu Napredak govore o 550.000, dok crkva govori o 420.000 ljudi.

Papa bi odista mogao pokrenuti nešto u BiH. Tek je Vatikan katolike u BiH tokom 1994. prisilio da se njihove četiri biskupije ujedine pod okriljem vlastite biskupske konferencije i tako postanu nezavisne od katoličke crkve u Hrvatskoj. I dok se papa Ivan Pavle II snažno zalagao za nezavisnost BiH, jedno snažno krilo crkve u samoj BiH nije se mirilo s tim. I unutar posebno snažnog reda franjevaca, podijeljenog na hercegovačku i bosansku provinciju, postoje tako dva oprečna stava.

Bošnjaci, odnosno muslimani u BiH gledaju na posjetu Pape kao na pozitivnu stvar. Ivan Pavle II je prilikom prve posjete Zagrebu pred militantno antisrpskom publikom izjavio kako "ne postoje dobri ili loši narodi". S napetošću se očekuje da li će papa Franjo otići korak dalje i spomenuti masakre Hrvata nad Bošnjacima. Od bosanskohercegovačkih biskupa o tome do sada niko nije progovorio", stoji u listu Frankfurter Rundschau.