Vlast u Srbiji želi poslušnije pravosuđe
22. januar 2020
Vlasti u Srbiji nastavljaju da daju svoj skromni doprinos predizbornoj atmosferi. Nakon najava smanjenja izbornog cenzusa, uslijedila je još ozbiljnija prijetnja kako bi izmjenama Ustava Srbije pravosuđe moralo da bude stavljeno pod „eksternu kontrolu“, jer su „sudstvo i tužilaštvo postali neodgovorna grana vlasti“, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu pravde Radomir Ilić. Državni sekretar stoga smatra da bi sudije i tužioce trebalo da postavlja predsednik države i pozvao se u tom smislu na primer Francuske.
Ali, kako to već obično biva, nakon glasnog razmišljanja državnog sekretara, nekoliko sati kasnije oglasio se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i rekao „kako ne želi da kontroliše sudije i tužioce, i kako njega jedino interesuje da narko dileri i ubice konačno završe iza rešetaka“.
Povratak na početak
Ostaće, dakle, u ovom trenutku nejasno koliko su vlasti ozbiljne u namjeri da potpuno preuzmu kontrolu nad pravosuđem, ali stručna javnost je već prilično uznemirena takvim razvojem događaja. Kako za DW ističe Dragana Boljević, počasna predsjednica Društva sudija Srbije, „sve zajedno, uključujući tu nedavne brojne istupe predsjednika države, djeluje kao povratak na stanje prije četiri godine, i poništavanje svega što je urađeno oko izmjena ustava“.
Kao da se negdje vraćamo na početak, nastavlja Dragana Boljević, i kaže „da se država Srbija obavezala da će smanjiti politizaciju pravosuđa i povećati nezavisnost sudstva i tužilaštva. Sada imam utisak da politički zvaničnici o tome govore kao da ih je neko drugi na to natjerao, i da oni sada od toga odustaju“.
Nasilje nad Ustavom
Bivši sudija Vrhovnog suda Zoran Ivošević za DW ocjenjuje da, ukoliko bi zaista došlo do izmjena Ustava, kako o tome govori državni sekretar Ministarstva pravde, „to bi predstavljalo nasilje ne samo nad Ustavom, nego i nad evropskim standardima. A mi se nalazimo na putu ka Evropskoj uniji. Ministarstvo pravde je inače poznato po tome da skoro otvoreno nastoji da se sudovi potčine izvršnoj vlasti", upozorava Ivošević.
Bivši sudija Vrhovnog suda takođe napominje da se „predsjednik Srbije već ponaša kao neko ko određuje nečiju krivicu ili nevinost umjesto suda, i to često pošto ga prethodno provuče kroz poligraf. Ta vrsta pritisaka je prosto nedopustiva“.
Kontrola umjesto nezavisnosti
Potencijalni okidač aktuelnog napada na pravosuđe najvjerovatnije je nedavni slučaj Filipa Koraća, koga je predsjednik Srbije označio „kao glavnog snabdjevača drogom u Srbiji i čovjekom koga se plaši cijeli Beograd“. Tužilaštvo je obustavilo istragu protiv Filipa Koraća zbog nedostatka dokaza i to je bio povod za oštru reakciju predsjednika Srbije koji kaže da „čak i kada policija ponudi dovoljno dokaza u pravosuđu uvijek pronađu neke procesne smetnje“. Koliko je to bio razlog da vlasti objave kako je pravosuđu potrebna eksterna kontrola?
Dragana Boljević napominje da je takva reakcija ne iznenađuje i kaže da „izvršne vlasti stalno govore o nekakvoj kontroli, a nikada o nezavisnosti pravosuđa, podjeli vlasti i vladavini prava. Problem naših političara – tu mislim na sve političare kako u vlasti tako i u opoziciji – jeste da suštinski ne prihvataju podjelu vlasti. Oni bi voljeli da imaju jednopartijski sistem u kome bi naređivali sudijama i tužiocima šta bi trebalo da se radi“.
Ako bi se te ideje o „eksternoj kontroli" sprovele u djelo, to bi bilo snižavanje standarda koje smo do sada dostigli, dodaje Dragana Boljević. „To bi unazadilo pravosuđe – sa svim njegovim manama – ali očito još uvijek funkcionalno čim toliko smeta vlastima. Takvo rješenje bi donijelo poslušnije pravosuđe, koje bi mnogo manje moglo da obezbijedi nepristrastnost i pravičnost suđenja građanima“, smatra počasna predsjednica Društva sudija Srbije.
Neizvodljivo rješenje
Mislim da je na neki način dobro što smo saznali šta vlasti misle o pravosuđu i šta mu spremaju, navodi Zoran Ivošević.
„To što je Vučić zamislio neće biti moguće sprovesti, ali on na ovaj način radi u korist sopstvene štete. Vučić će sa vlasti oboriti samog sebe i mislim da on to vrlo uspješno radi. Sada skoro već svakodnevni napadi na pravosuđe možda nailaze na simpatije kod dijela birača SNS, ali i to ima svoje granice“, napominje Ivošević.
Problem vladavine prava je naš najveći problem na putu ka Evropskoj uniji, primjećuje Ivošević, i „na ovaj način mi nikada nećemo stići u EU. Osim ako smo od tog puta već odustali, ali koliko znam to je još uvijek strateški cilj Srbije“.
Dragana Boljević objašnjava da u Francuskoj predsjednik države jeste član Visokog savjeta magistrature, „ali da on ne može da nominuje nekog sudiju ako samo to tijelo ne kaže da taj sudija može biti nominovan. Čini mi se da se državni sekretar Ministarstva pravde ne zalaže za takvo rješenje. On želi da predsjednik države, uprkos mišljenju struke, nominuje koga on želi“.
Naša sagovornica prije svega naglašava da se ove godine ne može očekivati ozbiljan rad na izmjenama Ustava Srbije, jer nas očekuju izbori i „ove priče se nekako uklapaju u predizbornu kampanju“.
„Ako se to bude radilo na ovaj način iz početka, to bi značilo ponovno pribavljanje mišljenja Venecijanske komisije i konsultativnih vijeća evropskih sudija i tužilaca. Stoga mislim da ukoliko Srbija ne donese odluku da izađe iz Savjeta Evrope i napusti evropski put, najave ovakvih rješenja neće moći da budu sprovedene“, zaključuje Dragana Boljević.