Welcome To The Club - Slovačka uvodi Euro

Slovačka je kao i svaka druga članica unije morala ispuniti takozvane „Kriterije iz Kopenhagena u šta spada stabilnost institucija, demokratija, pravna država, poštivanje ljudskih prava i manjina. U ekonomskom smislu u zemlji mora fuinkcionisati tržišna privreda.

Slovačkoj do ovog cilja nije bilo nimalo lako, jer se radi o zemlje koja je morala izvršiti temeljne reforme i oštro se suočiti sa prošlošću koja joj nije išla u prilog na evropskom putu. Slovačku je, zahvaljujući saradnji sa Slovačkim desničarima, pod svojom zaštitom imao sam Adol Hitler koji je 1938. godine počeo sa uništavanjem Čehoslovačke države. Hitler je krajem 38-me, ponovio obećanje dato Englezima koji zajedno sa Francuzima nisu bili spremni za rat i zato im je najvažnije bilo odložiti rat čak i po cijenu Čehoslovačke.

Žrtvovana Čehoslovačka

„Garantovao sam da njemački narod ne želi ništa drugo osim mira. Obećao sam narodu, ali i ponavljam da me Češka ne interesuje. Ne želimo Čehe", tvrdio je Hitler. Dato obećanje on međutim nije ipunio iako mu je na istorijskoj Minhenskoj konferenciji dopušteno da okupira češku pokrajinu Sudeti gdje je, kako je govorio, vršen genocid nad njemačkim stabnovništvom. Sudeti su bili industrijski najrazvijenija češka pokrajina u kojoj se razvijala metalna industrija i industrija naoružanja.

Slovačka je u posljednjih nekolikog godina industrija evropskog propsperiteta i dobar primjer ostalim zemljama, prije svega na jugoistoku Evrope, kako se prolazi kroz evropske integracije. Nakon nekoliko godina neizvjesnosne budućnosti, prije svega nakon kraja ere premijera Vladimira Mečiara, Slovačka je dokazala svoju evropsku zrelost. Tokom nekoliko proteklih godina, privredne, poreske i socijalne reforme koje su provedene, uticale su na to da se Slovačka na tom planu priključi zapadnim članicama EU.

Uzoran član Evropske unije

Slovačka je nakon Slovenije druga zemlja među takozvanim „Istočnim članicama“ EU koja želi uvesti euro. Opunomoćenik vlade za uvođenje Eura, Igor Barat kaže da to pitanje ima i psihološki karakter: „Za nas Slovake je lijepo čuti da smo konačno krenuli naprijed. Upravo u devedesetim godinama smo uvijek morali gledati u Češku i Mađarsku, dakle u zemlje čiji se razvoj dovijao znatno brže. Međutim, konačno smo i mi u našem regionu uznapredovali.“

Slovačka je zemlja koja je nekada bila aktivan koridor za ilegalne migrante. Međutim, odkako je ušla u šengensku zonu, taj broj je smanjen. Slovački ministar unutrašnjih poslova Robert Kalinak kaže da da je Slovačka imala lošu graničnu kontrilu, ali zahvaljujući modernizaciji graničnih prelaza i uz pomoć sredstava iz Brisela, stvari sada izgledaju sasvim drugačije: „Već nakon nekoliko dana smo imali pozitivan bilans na slovačko-austrijskoj granici. Broj ilegalnim migranata uhvaćenih na slovačko-austrijskoj granici je smanjen za 97 posto. Zahvaljujući dobroj kontrolici granici, smanjen je i broj ilegalnih ulazaka u Austriju koji su preko Slovačke često vodili iz Poljske i Češke.“

Slovaci nisu uvijek razmišljali samo o usponima. Bilo je i onih koji su razmišljali o padovima, Jedan od njih je Štefan Banič, koji je 1913. godine konastruisao prototip padobran i na osnovu toga postao jedan od poznatijih Slovaka.