Zašto se u Turskoj se sve više otkazuju koncerti?

Užitak, izlječenje, umjetnost... To su obećali organizatori Festivala aromaterapije u gradu Balikesiru na sjeverozapadu Turske. Tri dana su posjetioci mogli isprobati zdrave delicije iz regiona, saznati više o ljekovitosti biljaka i prirode na seminarima i dati sebi oduška na koncertima u večernjim satima. A onda je, na samom vrhuncu manifestacije, iznenada otkazan koncert poznate pop pevačice Hande Yener.

Prije toga je ova turska pop-zvijezda napadnuta na internetu od strane islamističkih i ultranacionalističkih grupa. „Ova 50-godišnjakinja je nemoralna, kako je mogla da nastupa? Hande Yener, sa svojim slobodnim scenskim outfitom  i podrškom LGBT+-i zajednici, već dugo je omražena figura u tim krugovima.

Islamisti i ultranacionalisti su htjeli spriječiti ne samo održavanje koncerta, već i cijelog festivala. U saopštenju 26 provladinih islamističkih i ultranacionalističkih udruženja i fondacija vlasti su pozvane da u potpunosti zabrane "festivale ove vrste". Oni tvrde da ovakvi kulturni događaji podstiču ljude na nemoral, moralno zastranjivanje, upotrebu alkohola i droga, pobunu i nerede.

Pjevačica Hande Yener, koja se do sada suzdržavala od kritika vlasti, potvrdila je da je njen koncert zabranjen pod pritiskom ovih grupa. U objavi na svojim društvenim mrežama napisala je da će nastaviti da nastupa sa svom svojom energijom i ljubavlju. Aludirajući na to, koliko ju je otkazivanje duboko razočaralo i povrijedilo, dodala je: "Uzajamno ćemo liječiti jedni druge."

Prije koncerta Hande Yener, otkazani su nastupi brojnih drugih umjetnika. Prema navodima "Platforme za praćenje slobode umjetnosti (SÖZ)", ovakve pojave su se posebno intenzivirale tokom protekle godine. U prvoj polovini ove godine 27 umjetnika su bili žrtve kampanja mržnje, prijetnji ili napada, a najmanje 14 koncerta odnosno manifestacija je zabranjeno. Prema SÖZ-u došlo je do preliminarnih istraga i procesa protiv 37 umjetnika. U istom periodu ubijen je i ulični svirač Džihan Ajmaz.

Žene i umjetnici iz LGBT-populacije najčešće na meti

Umjetnice su češće pogođene neprijateljstvima nego njihove muške kolege. LGBTI+ umjetnici također sve više postaju žrtve nemilosrdnih kampanja mržnje.

Baš kao i popularna pjevačica, koja se proslavila i kao tekstopisac, Mabel Matiz. Ona prolazi kroz ogroman talas napada od kada je prije godinu dana objavila svoj video klip "Karakol" (u prevodu: Policijska stanica). Zbog implicirane ljubavne priče između dva muškarca, islamističke i nacionalističke grupe proglasile su je metom za odstrijel. U junu su otkazana su još dva koncerta Mabel Matiz.

Većina gradova, koji zabranjuju takve događaje, je u rukama Erdoganove vladajuće stranke AKP. Ako su gradonačelnici iz opozicije, onda guverneri preuzimaju inicijativu i zabranjuju ovakve koncerte -  iz navodno sigurnosnih razloga.

Zabrane koncerta i manifestacija u Turskoj zapravo nisu novost. Samo su u prošlosti više važili za kurdske umjetnike ili pozorišne grupe. Krug "nepopularnih" umjetnika drastično se proširio u proteklih godinu dana.

Masovne zabrane počele prije godinu dana

Pritom su fanovi prošle godine bili veoma sretni, kada su ukinite mjere sprječavanja širenja pandemije. Poželjeli su da ponovo slave zajedno. A onda je u proljeće došla prva zabrana. Poznati Anadolu festival nije se smio održati u univerzitetskom gradu Eskisehiru. Uslijedile su daljnje zabrane i otkazivanje festivala i koncerata. To traje do danas.

Okolnosti, koje dovode do zabrana, su često identične. Prvo, islamističke ili ultranacionalističke fondacije ili bratstva pokreću klevetničku kampanju protiv umjetnika ili nekog eventa. Umjetnik se difamira. Zatim se prigovara zbog konzumacije alkohola i zajedničkih proslava žena i muškaraca i sugerira kako ovakvi događaji dovode do moralnog zastranjivanja i narušavanja imidža porodice. Potom se vrši pritisak na organizatore i gradske uprave. Zvaničnim žalbama u policiji, pritisak se još više pojačava.

Pozivi na "halal proslave"

Za Burhana Sesena, pjevača i predsjednika udruženja muzičara MÜYOBIR, zabrane i otkazivanje su proizvoljne kazne za muzičku scenu, koja pati od teške ekonomske krize od pandemije korone. Prema njegovim riječima, više od milion ljudi radi u festivalskoj industriji. „Svako, ko poziva na zabranu festivala i koncerata, ugrožava budućnost ovih ljudi“, kritizira Sesen.

Također, on smatra kontradiktornim to što turski predsjednik Erdogan s jedne strane traži približavanje EU, dok s druge strane provladine grupe insistiraju na provođenju neke vrste „halal proslava“.

Neki vjerski redovi traže odvojena mjesta za žene i muškarce na manifestacijama i koncertima, ukoliko oni nisu zabranjeni. Sesen je začuđen s kakvim argumentima interveniraju te grupe. "Mladić koji je musliman neće prestati da se moli ili neže početi da pije alkohol samo zato što ide na koncert", dodaje Sesen.

Postoje li pravni vakuumi?

Cangül Örnek, politologinja sa Univerziteta Maltepe, također kritizira otkazivanje koncerata i manifestacija. Ona trenutnu situaciju komentira riječima da se režim očito toliko ne pridržava zakona, da neki ljudi vjeruju da mogu uticati na dešavanja u zemlji po svojoj želji. Po njenom mišljenju, određene grupe su se infiltrirale i podijelile državne institucije. A sama turska vlada, dodaje Cangül Örnek, djeluje kao koalicija različitih vjerskih redova. Zemlja je, zaključuje politologinja, samo na papiru sekularna.

Örnek također smatra da bi otkazivanje i zabrana kulturnih događaja mogla pogoršati postojeću kulturnu getoizaciju u Turskoj. Svi bi tada ostajali u svojim krugovima, pribojava se Cangül Örnek i zaključuje: „Posebno mladi ljudi iz različitih društvenih, političkih i društvenih klasa ne mogu više da se sastaju, okupljaju i razmjenjuju ideje - kao da je između njih podignut zid“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu