Za one kojih se tiče - 20 godina Tribunala

„Maja 1991. novinar Mirko Klarin napisao je za beogradsku 'Borbu' esej koji je izazvao senzaciju. U tekstu, on je pozvao da se osnuje međunarodni krivični sud za zločine protiv čovječnosti. Na jučerašnjoj ceremoniji, Tribunal u Hagu za bivšu Jugoslaviju mogao je da se osvrne na 20 godina postojanja, 161 optužnicu i 69 presuda. Tokom 7.500 dana suđenja, saslušano je više od 4.500 svjedoka. A jedan izuzetan čovjek smatra se pronalazačem tog suda: Mirko Klarin“, piše Tagesšpiegel.

„Klarin, rođen 1943, u Hrvatskoj. Bio je novinar beogradskog lista 'Borba' kada je maja 1991, napisao alarmantni esej 'Nirnberg sada!' Pozvao je da se osnuje Međunarodni krivični sud za zločine protiv čovječnosti. U medijima u Jugoslaviji upravo je eskalirala upotreba jezika mržnje, jezika etničke i vjerske diskriminacije.

Klarin je pisao: 'Očigledno je da se priprema rat. Kada bi se oni koji izazivaju mržnju unaprijed doveli pred sud, rat bi mogao da se izbjegne'. Autor je putovao u Brisel i London, i vodio bezuspješnu kampanju za svoju ideju.“

„Došao je rat. Godine 1993., Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija Rezolucijom 827 osniva Haški tribunal. Pionirski sud. Prvi međunarodni tribunal za ratne zločine od procesa u Nirnbergu i Tokiju. U dokumentima UN, kao tvorac ideje navodi se Mirko Klarin. On sam učestvuje u dugom procesu suočavanja sa onim što je želio da spriječi. Trezven, rezervisan. Melanholiju krije iza blagog osmjeha… Klarinova smirena pažnja ispunjava prostor.

Zavaljajući njegovom integritetu 1998, osnovana je novinska agencija Sense, zajedno sa novinarima iz Sarajeva, Beograda i Zagreba. Iz nedjelje u nedjelju Sense šalje iz Haga TV-izvještaje za pogođene regione. Sense se ne bavi samo mamutskim procesima protiv Miloševića, Karadžića i Mladića – prati sva suđenja, bilo da je riječ o paravojnim formacijama, ubijanju policajaca, silovanjima ili etničkom čišćenju u malim selima.

Uprkos podršci EU, Švajcarske i fondacije 'Otvoreno društvo', Klarinov projekat ipak se stalno bori za finansijski opstanak. Krajem 2014., sudije Haškog tribunala treba da zatvore i poslednje akte. Odmah nakon toga, saradnici agencije Sense žele da u Bosni, na Kosovu i u Hrvatskoj osnuju centre za dokumentaciju, i svoj kompletan arhiv otvore za narod. 'Za one kojih se tiče', kaže Klarin.“

„Panika“ pred popis u BiH

U vlastima u BiH dozvoljeni su predstavnici samo tri etničke grupe. Svi ostali važe kao „drugi“ i politički su diskriminisani. Ti „drugi“ sada na popisu imaju šansu da razmišljanje u etničkim kastama dovedu do apsurda“ piše Noje cirher cajtung.

Tomas Fuster za taj list piše iz Sarajeva: „Državljanin Švajcarske, obično se zove Švajcarac. A državljanin Njemačke – Nijemac. To zvuči trivijalno i kao nešto se samo po sebi podrazumjeva. Ali to nije tako. Barem ne u Bosni. Jer onaj ko se tamo naziva Bosancem – vodi izgubljenu bitku. Dakle, multietnička zemlja, od kraja rata u Bosni 1995., striktno je strukturisana po etničkim šavovima, koji po Ustavu zapravo priznaje samo tri zvanične etničke grupe: Bošnjake, Srbe i Hrvate. Samo predstavnici tih etničkih grupa imaju pristup najvišim funkcijama na državnom nivou.

Kruta podjela zemlje na tri konstitutivna naroda bila je cijena koju je trebalo platiti 1995. u Dejtonu, kako bi se okončao rat. Iako je Dejtonski sporazum uspio da zaustavi krvoproliće, nacionalistički političari tri etničke grupe podjelili su potom državu između sebe i ni danas ne pokazuju ni malo interesovanja da se tu bilo šta promijeni. Zbog toga su isključeni i diskriminisani ne samo predstavnici manjina, kao što su Jevreji i Romi, već čak i građani koji sebe nazivaju Bosancima ili Hercegovcima u tom sistemu nemaju mjesta.

Sprema se popis stanovništva, prvi poslije rata. Uzbuđenje je razumljivo. Na kraju, mnogo toga je stavljeno na kocku. Politička moć još uvek je definisana po etničkom ključu, na osnovu popisa iz 1991. U to vrijeme, izbrojano je 4,4 miliona ljudi, 44 odsto bili su muslimani, 31 procenat Srbi i 17 odsto Hrvati.

Udarna vijest po medijima bio je test popisa u oktobru. Prema izvještajima tamošnjih medija, neočekivano visok procenat ispitanika, 35 odsto, izjasnilo se da su Bosanski-Hercegovci. To bi grupi 'drugih´ ubuduće moglo da dâ veću težinu od Hrvata i možda i Srba.

I tako se u BiH već mjesecima razmišlja o nezamislivom: šta ako se u popisu veliki deo stanovništva ne opredijeli ni za jedan od tri konstitutivna naroda? Šta ako se muslimani ne izjasne kao Bošnjaci, katolici kao Hrvati, a pravoslavci kao Srbi? Ideja etničkog federalizma, na osnovu samo tri etničke grupe, više ne bi imala nikakvo opravdanje“, piše Noje cirher cajtung.

Pripremila: Dijana Roščić

Odgovorna urednica: Belma Falagić-Šestić