Zapadno oružje protiv ciljeva u Rusiji?

Za vikend je u Ukrajini bio Uskrs - ali na frontu nije bilo traga od prazničnog primirja. Ruska vojska ponovno je napala Ukrajinu bespilotnim letjelicama, kliznim bombama i raketama.

Na istoku zemlje ruska vojska nastavlja osvajanje silovitim frontalnim napadima, dok ukrajinski vojnici moraju čekati najavljene isporuke oružja. Situacija je toliko napeta da se opet glasnije postavlja jedno pitanje: Može li i Ukrajina zapadnim oružjem gađati ciljeve u Rusiji? Neke članice NATO-a ovdje postaju sve pragmatičnije.

Protuudari “pokriveni međunarodnim pravom”

Nedavno je to bio David Cameron: britanski ministar vanjskih poslova posjetio je Kijev u četvrtak. Njegova vlada upravo je obećala Ukrajini da će podržati zemlju s tri milijarde funti pomoći svake godine - koliko god bude potrebno.

"Recimo to vrlo jasno: Rusija je napala Ukrajinu i Ukrajina ima apsolutno pravo uzvratiti udarac", rekao je Cameron. "Zbog toga kako  Rusija napada ciljeve u Ukrajini, može se dobro razumjeti zašto Ukrajina vidi potrebu da se brani - to jest, da odstrani Ruse iz zemlje i ima sposobnost uzvratiti."

Cameron želi dopustiti Ukrajincima da odluče kako će koristiti britansko oružje. Kratko prije toga Ukrajincima je da puno pravo i latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže. U intervjuu za ukrajinske internetske novine "Europska pravda" ona je rekla: "Ukrajina ne treba samo protuzračnu obranu ili municiju. Ukrajina mora biti u stanju izvoditi dalekometne, precizne udare. Čak i na ruski teritorij, s kojeg Rusija napada Ukrajinu. Ovo je pokriveno međunarodnim pravom. Ukrajina treba dalekometno oružje", rekla je ona.

Napadi su odavno stvarnost

Tako jasne riječi vodećih zapadnih političara o ovoj temi su se do sada rijetko mogle čuti – barem u javnosti. Ruska vlada je, s druge strane, više puta saopćila da bi napadi zapadnim oružjem na ruski teritorij mogli eskalirati situaciju. Kremlj je tako optužio Davida Camerona da svojim riječima ugrožava europsku sigurnost. 

Napadi Ukrajine na Rusiju odavno su stvarnost. Država bombardira aerodrome, vojne kampove i rafinerije nafte borbenim dronovima. Posebno su rafinerije nedavno bile često pogađane. Vojni stručnjaci smatraju da bi Rusija, ako Ukrajina nastavi s napadima dronovima, mogla doživjeti nestašicu benzina već tokom ljeta. Cijene goriva time bi također bi mogle porasti u cijelom svijetu.

Napadi na rafinerije tiču ​​se SAD-a

To je vjerojatno jedan od razloga zašto je američka vlada nedavno izvršila pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da više ne napada nijednu rafineriju u Rusiji. Možda jednostavno zato što su visoke cijene benzina otrov za predsjednika tokom predizborne kampanje. Zelenski međutim ne vidi alternativu kako bi oslabio Rusiju. Upravo je u srijedu ponovo izgorjela još jedna ruska rafinerija nafte.

Zelenski sada ima podršku čak i od glavnog tajnika NATO-a: Rafinerije nafte na ruskom teritoriju su “legitimne mete” za napade ukrajinskih bespilotnih letjelica, rekao je Jens Stoltenberg početkom aprila.

Reakcija na situaciju na frontu

Zapadni političari i vojni dužnosnici dugo su tajno davali blagoslov napadima na rusko tlo. Sada sve više i više njih to radi javno. A neki više ne vide problem kada se koristi zapadno oružje.

Ukrajinski vojni stručnjak Oleh Ždanov smatra da to ima veze s teškom situacijom na fronti. Postoji opasnost od nove invazije ruske vojske u području Sumija ili Harkova, kaže Ždanov. „Sigurno ćemo biti prisiljeni boriti se na našoj državnoj granici", kaže on. To, kako kaže, znači da će se neprijatelj također naći pod vatrom na ruskom teritoriju.

Tihi dogovor o operativnom radijusu

"Prije ili kasnije moralo se dogoditi da zapadne zemlje odustanu od zahtjeva da se njihovo oružje ne koristi na ruskom tlu", kaže ovaj vojni stručnjak. Ionako je, kaže on, uvijek postojala „molba" za tim. Zabrane, kako kaže, ionako nije bilo. To se odnosi i na američke rakete dugog dometa ATACMS koje su SAD proljetos isporučile Ukrajini. One imaju domet do 300 kilometara. 

Ukrajina ih je već upotrijebila za napad na nekoliko ruskih ciljeva, ali očito samo u područjima koja je okupirala Rusija. Time se, kako kaže Ždanov, držala američkog zahtjeva: SAD je isporuku projektila vezao uz uvjet da će se koristiti samo na ukrajinskom teritoriju. Također se navodi da postoji taj tihi dogovor kada je riječ o britanskim krstarećim projektilima "Storm Shadow": upotrijebiti samo na teritoriju Ukrajine. To je pitanje povjerenja.

Scholz ne želi da se mora oslanjati na riječ Kijeva

Kancelar Olaf Scholz radije se ne oslanja na to povjerenje - posebno kada je riječ o krstarećim raketama "Taurus". Ova raketa ima domet do 500 kilometara. Na nedavnom događaju u Lüneburgu, Scholz je rekao: "Ovdje se ne može voditi debatu kao među prijateljima: 'Zar mi ne vjeruješ?" Naravno da vjerujem svojim prijateljima, ali ne bih svima dao svo oružje!"

Ukrajinski vojni stručnjak Ždanov ipak vjeruje da je moguće da će se Scholz predomisliti.

„Nakon što su nam Amerikanci obećali tenkove 'Abrams', Olaf Scholz je pristao isporučiti nam tenkove 'Leopard' - iako je prethodno rekao da se takvi tenkovi nikada neće koristiti u ukrajinskoj vojsci", kaže Ždanov i dodaje: "Tako da mislim da je moguće da ako se okolnosti budu razvijale na takav način da će se Olaf Scholz predomisliti i isporučiti 'Taurusa'."

Okolnosti se zapravo razvijaju - i to ne na bolje: Rusija nastavlja napredovati. Tada političari ponekad postanu pragmatični.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu