Zelenski u Berlinu traži pomoć dok Rusija pritišće na frontu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dolazi u Berlin gdje će se sastati s kancelarom Olafom Scholzom. On dolazi u vrijeme kada njegova vojska ima vrlo  velike probleme u obrani protiv ruske agresije.

Vlada nestašica streljiva jer Rusija povećava pritisak, posebno duž istočnog fronta. Zelenski bi trebao sudjelovati i na  Minhenskoj konferenciji o sigurnosti  (16.2.-18.2.) na koju se za dolazak prijavilo oko 40 šefova država i vlada,  te brojni vojni stručnjaci.

Za granatiranje ruskih položaja ukrajinskoj artiljeriji sada često preostaju samo još tzv. dimne bombe. One su u stvari namijenjene da prikriju napredovanje tenkova. To je kao ono što su u srednjem vijeku bili olovni meci, prenosi ratni izveštač CNN-a Frederik Pleitgen nakon posjete istočnoj liniji fronta. Granate proizvode dim, a metal pada na zemlju – uz nadu da će u nešto udariti.

Plejtgen je u intervjuu za njemački javni servis ARD govorio i o jedinici dronova ukrajinske vojske, koju je posjetio. Prema dosljednim vojnim analizama, bespilotne letjelice s privezanim granatama, koje se odozgo bacaju na ruske tenkove i rovove, trenutno čine centralni stub odbrane Ukrajine. Na snimcima sa dronova vidio je, kaže, „planine“ mrtvih ruskih vojnika i uništenu vojnu opremu. Na ruskoj strani se, dodaje, ništa ne raščišćava. Pleitgen procjenjuje da Rusi svakoga dana gube i više od 800 boraca. Rusija zato neprestano šalje nove vojnike na front. Linija fronta je, kaže američki izvještač, masovna grobnica.

Pleitgen ocjenjuje da Ukrajina pokazuje istrajnost svojom „gerilskom taktikom“ borbe dronovima. On vjeruje da će Ukrajina „izdržati“ i bez svežeg naoružanja iz SAD.

Ukrajini takođe nedostaju vojnici. Mnogi su na frontu neprekidno dvije godine i ne mogu se zamijeniti. S druge strane, Rusija očigledno regrutuje po 1.000 novih vojnika svakog dana. Ukrajinski vojnici moraju da štede artiljerijske granate. Sve slabiji dotok municije od strane pedesetak država koje podržavaju Ukrajinu, na čelu – još uvijek - sa SAD, biće jedna od tema u Minhenu, gdje se očekuje i dolazak potpredsjednice SAD Kamale Haris.

Pomoć Ukrajini i blokada u Washingtonu

U međuvremenu je američki Senat, u kojem demokrati predsjednika Joea Bidena imaju tanku većinu,  odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini,  vrijednu 60 milijardi dolara (56 milijardi eura). Ali ostaje neizvjesno hoće li tu odluku podržati i Predstavnički dom u kojem većinu imaju republikanci. Posebno pristaše Donalda Trumpa žele blokirati paket pomoći.

Nedostatak isporuka streljiva iz SAD-a osjeća se na bojištu. Prema procjenama vojnih analitičara, omjer topničkog streljiva na istoku i jugu Ukrajine je pet ruskih granata naspram jedne ukrajinske.

Nestašice streljiva postaju sve dramatičnije

„Situacija je neizvjesna", kaže vojni analitičar Markus Reisner u intervjuu za DW. Pukovnik austrijskih oružanih snaga prati rat u Ukrajini od početka ruske invazije, koja će 24. veljače obilježiti drugu godišnjicu.

S početkom treće godine rata krajem veljače Reisner je identificirao „najmanje 15 položaja" na kojima je ruska vojska osvajala teren. „U posljednjih nekoliko tjedana to je ponekad bilo do šest kilometara terena, ali ponekad samo pola kilometra", kaže Reisner.

Njima je to uspijevalo prije svega zato jer je u Ukrajini „sve manje preciznog streljiva i topničkog streljiva". Rusija, s druge strane, iskorištava svoju nadmoć u topništvu.

„Podrška SAD-a je neophodna"

Očekuje da će ruski agresorski rat u Ukrajini „doseći vrhunac ove godine". To znači da se „s vojnog stajališta situacija može radikalno razvijati u jednom ili drugom smjeru".

Europa i 50 država koje pomažu Ukrajini, predvođenih SAD-om, mogle bi se naći u situaciji u kojoj bi morale samo nemoćno gledati kako Ukrajina propada.

Pri susretu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom u Washingtonu u veljači njemački kancelar je upozorio: „Ne bismo trebali okolišati: pitanje hoće li Ukrajina moći obraniti vlastitu zemlju zahtijeva neizostavnu podršku Sjedinjenih Država."

Stručnjak za sigurnost Gustav Gressel iz berlinskog think tanka ECFR (Europsko vijeće za vanjske odnose) nedavno je jasno rekao koliko je teška situacija za Ukrajinu nakon neuspjele protuofenzive 2023. godine. Gressel je čak predvidio da će „2024. biti najteže vrijeme za Ukrajinu od prva dva mjeseca invazije."

Zajednička ulaganja u proizvodnju oružja u Ukrajini

Kijev pokušava značajno povećati vlastitu proizvodnju oružja od sredine 2023. Postoji „ambiciozan program ne samo oživljavanja predratne ukrajinske obrambene industrije, već i njenog povećanja uz pomoć zapadnih tvrtki", piše Gressel.

U siječnju je ukrajinski predsjednik posjetio tri baltičke države Estoniju, Latviju i Litvu, koje Ukrajini, gledano po broju stanovnika i BDP-u, pružaju najveću vojnu podršku.

Poljska vlada također želi podržati proizvodnju oružja u Ukrajini. A i njemačka tvrtka za proizvodnju oružja Rheinmetall ranije je najavila takvu suradnju. Ali i za to je očito potrebno vrijeme.

Neposredno prije posjeta Zelenskog Njemačkoj, direktor obavještajne službe u Norveškoj predstavio je godišnje izvješće o sigurnosti zemlje. U njemu viceadmiral Nils Andreas Stensønes piše da Rusija napreduje u Ukrajini. Iako „Ukrajina nastavlja pokazivati ​​ogroman borbeni duh, zemlja ovisi o potpori Zapada kako bi se obranila i ponovno preuzela inicijativu", navodi Stensønes.

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu