Četiri debate o vještačkoj inteligenciji 2024.

Vještačka inteligencija (AI) stigla je i u svakodnevni život: dugo vremena se vještačka inteligencija smatrala naučnom fantastikom. Danas pak milioni ljudi svakodnevno koriste aplikacije kao što su jezički programi vještačke inteligencije ChatGPT ili Bard. A to je, kažu stručnjaci, samo početak.

„Ovo je zapravo ajfon-trenutak za vještačku inteligenciju", kaže Lea Štajnaker (Léa Steinacker), sociološkinja i glavna direktorka za inovacije u start-up firmi „ada Learning". Štajnaker navodi primjer predstavljanja Eplovog pametnog telefona 2007. godine, jer se on smatra prekretnicom kada je sve više ljudi počelo da koristi internet preko svojih mobilnih telefona.

Aplikacije kao što je ChatGPT, koje su jednostavne za korišćenje i ne zahtijevaju prethodno tehničko znanje, „donijele su vještačku inteligenciju krajnjim korisnicima“, rekla je Štajnaker za DW. „A to će se odraziti na društvo u cjelini.”

A propo AI ove debate nas očekuju 2024:

Mogu li deepfakes ugroziti izbore?

Takozvana generativna vještačka inteligencija omogućava stvaranje ubjedljivih tekstova i slika ni iz čega, takoreći u sekundi - uključujući takozvane deepfakes u kojima se čini da ljudi govore ili rade stvari koje nikada nisu rekli ili uradili.

U tom kontekstu, stručnjaci strahuju od kampanja dezinformacija do sada neviđenih razmjera za superizbornu 2024. godinu – u kojoj će biti izabrani novi predsjednik SAD, Evropski parlament i desetine drugih šefova država i vlada. Strahuje se da bi ciljani deepfakes mogli biti iskorišćeni za uticaj na javno mnjenje uoči izbora ili za podsticanje nemira.

„Ključ povjerenja u izborni proces EU je da li se možemo osloniti na kibernetičku bezbjednost infrastrukture i integritet informacija", upozorava Juhan Lepasar (Lepassaar), direktor Agencije za kibernetičku bezbjednost Evropske unije (ENISA).

Koliko će uticaja deepfakes zaista imati zavisiće i od toga koliko se društvene mreže budu trudile da obuzdaju njihovo širenje. Platforme kao što su Google, YouTube ili Meta Facebook i Instagram uvele su smjernice za označavanje sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom. Koliko dobro rade, pokazaće 2024. godina.

Ko je vlasnik sadržaja generisanog vještačkom inteligencijom?

Da bi razvile svoje generativne AI aplikacije, kompanije obučavaju kompjuterske modele sa ogromnim količinama teksta ili slika sa Interneta. Do danas se to dešavalo bez izričite saglasnosti autora, ilustratora ili fotografa.

No, mnogi nosioci prava to vide kao kršenje njihovih autorskih prava – i počeli su da se suprotstavljaju. Krajem decembra New York Times je objavio da će tužiti OpenAI i Microsoft. Njujorški dnevnik optužuje dvije kompanije da iza miliona njihovih članaka zapravo stoji ChatGPT. U isto vrijeme, OpenAI takođe tuži grupa istaknutih američkih autora, uključujući Džona Grišama i Džonatana Franzena (John Grisham i Jonathan Franzen).

Dalji sudski postupci su u toku. Foto agencija Getty Images tužila je AI kompaniju Stability AI, koja stoji iza sistema za kreiranje slika Stable Diffusion. Prve presude bi mogle da budu izrečene ove godine – i mogle bi da pruže dragocjene informacije o tome kako postojeći zakon o autorskim pravima treba da se prilagodi dobu vještačke inteligencije.

Ko ima moć nad AI?

Što je tehnologija vještačke inteligencije sofisticiranija postaje sve teže i skuplje za kompanije da razvijaju i obučavaju odgovarajuće modele. Stručnjaci za digitalno pravo stoga upozoravaju da će sve više znanja biti koncentrisano u rukama manje moćnih kompanija.

„Ova koncentracija moći u smislu infrastrukture, računarskih performansi i podataka u rukama nekoliko tehnoloških kompanija ilustruje problem koji dugo postoji u tehnološkoj industriji", rekla je za DW Fani (Fanny) Hidvegi iz NVO Access Now u Briselu. Ona upozorava da što više AI tehnologija bude postajala sastavni dio ljudskog života, to će nekoliko privatnih kompanija moći da određuje kako će AI transformisati naša društva.

Kako se zakoni o vještačkoj inteligenciji mogu primijeniti?

U tom kontekstu, stručnjaci se slažu: kao što automobili moraju biti opremljeni sigurnosnim pojasevima, takođe moraju postojati pravila za AI tehnologiju.

Nakon godina pregovora, EU se složila oko zakona o vještačkoj inteligencijiu decembru 2023. To je prvi sveobuhvatni zakonski paket na svijetu posebno za vještačku inteligenciju.

2024. godine sve oči će biti uprte u evropska regulatorna tijela da vide da li svoja nova pravila i sprovode. A već se vode žustrije rasprave o tome da li i kako bi ova pravila trebalo retrospektivno prilagoditi.

„Đavo je u detaljima“, kaže Lea Štajnaker, i naglašava da bi trebalo "da budemo spremni na duge debate i u EU i u SAD o praktičnoj primjeni ovih novih zakona".

 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu