Šta nakon procjene šteta od poplava?

Nedavno je objavljeno da zbog blizine međuentitetske granice, tri općine u Federaciji BiH nisu tretirane protiv komaraca. Zaprašivanje iz zraka je otkazano, jer su određena hemijska sredstva dopuštena u Federaciji BiH (FBiH), ali ne i u Republici Srpskoj (RS). Kako komarci ne uvažavaju administrativne granice, to je mještanima Doboj-Istoka, Gračanice i Lukavca donijelo velike probleme u borbi protiv navale opasnih insekata. To je samo jedan u nizu primjera neusklađenosti entitetskih i nepostojanja adekvatnih državnih propisa. Prirodne nepogode ne poznaju administrativne granice i zato bi država, prema ocjeni stručnjaka, morala imati više kompetencija kako bi se barem posljedice nepogoda sanirale koordinacijom s jednog mjesta.

No, glas razuma u BiH nije uvijek odlučujući. Novinar BH radija 1 Željko Bajić za Deutsche Welle kaže da se i u slučaju prirodne katastrofe pokazalo koliki problem predstavlja odsustvo takozvanog mehanizma koordinacije. „Taj mehanizam trebao je biti uspostavljen prvenstveno radi raspoređivanja predpristupnih fondova Evropske unije (EU). Nakon predstavljanja Izvještaja o procjeni šteta od poplava teško se oteti utisku da će i ovdje politika uplesti svoje prste. Ide se na to da se primjeni princip pola-pola. To praktično znači da će se entitetske, a ne centralna vlast, nametnuti kao glavni partner“, kaže Bajić.

„To bi moglo negativno uticati i na održavanje donatorske konferencije jer su se i datumi polako počeli pomijerati sa početka na polovinu jula, tako da se još uvijek ne zna kada će donatorska konferencija biti održana. Država kao da je potpuno isključena iz ovog procesa, a ono što je krajnje neprihvatljivo jeste da niko i ne poteže pitanje aktiviranja ili odgovornosti Koordinacijskog odbora za zaštitu i spašavanje. Jasno je da se sve vodi preko entiteta“, istiće za Deutsche Welle politički analitičar Almir Terzić

Decentralizirana FBiH i unitarna RS

Pri tome će, kako ističe Željko Bajić, vlasti u RS-u insistirati na centraliziranoj distribuciji sredstava, dok će u FBiH kantoni tražiti prednost u odnosu na entitetske organe. „Međunarodne institucije bi ovu situaciju mogle iskoristiti i kao vrstu pritiska kako bi sve nivoe vlasti u BiH doslovno natjerale na kooperativnost. Na žalost, niko iz međunarodne zajednice još nema jasnu viziju šta bi to konkretno trebalo značiti, kakvo ponašanje zahtijevati od 'partnera' ovdje“, kaže Bajić.

Analitičari tvrde da BiH ne bi trebala čekati samo na međunarodnu pomoć te da i u okviru planiranih kapitalnih investicija ima mogućnosti za interventno djelovanje. Uz neizbježnu politizaciju, entitetski parlamenti učinili su početne korake kako bi sanirali štete nastale usljed poplava. U oba entiteta usvojena su određena zakonska rješenja i planirane prenamjene budžetskih sredstava. Međutim, analitičari nisu sigurni da će sredstva, kada i budu prikupljena, stići do onih kojima su najpotrebnija. „Treba se samo sjetiti milijardi koje su u BiH došle nakon ratnih sukoba. Da su ta sredstva pravilno iskorištena, vjerovatno bi život svakog Bosanca i Hercegovca bio drugačiji, dostojan čovjeka. Vjerujem da će, na žalost, one koji su nastradali u poplavama zadesiti ista ili slična sudbina onih koji su u ratu ostali bez svoje imovine“, kaže Almir Terzić.

Strah od korupcije na svim nivoima u BiH

Željko Bajić podsjeća da međunarodne institucije nemaju povjerenja u ovdašnje vlasti „zbog visokog stepena korupcije“. „Ako su državne institucije u Sarajevu relativno pod lupom antikorupcijskih tijela, na terenu je situacija katastrofalna. Niko do sada nije bio u stanju stati u kraj lokalnim moćnicima od kojih će u velikoj mjeri zavisiti da li će sredstva za otklanjanje šteta stići do onih kojima su najpotrebnija. Da li slučajno, u danu kad je predstavljen Izvještaj o procjeni šteta, medije je zaokupio slučaj bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Kemala Čauševića. Ovim se, vjerovatno prekasno, šalje kakva-takva poruka međunarodnim institucijama da smo se, ko biva, spremni obračunavati s korupcijom. To bi trebala biti i poruka donatorima“, kaže Bajić.

Na konferenciji za novinare u Sarajevu je u srijedu (18.6.) saopćeno da štete od poplava u BiH iznose četiri milijarde KM, te da su štete u RS-u i FBiH približne. Rečeno je i da štete u Brčko Distriktu iznose 60 miliona eura. Najavljena je i dodatna verifikacija izvještaja koja, prema riječima zvaničnika Delegacije Evropske unije u BiH „neće donijeti veća odstupanja“. U izradi procjena potreba za sanaciju nakon poplava u BiH, učestvovalo je više od 100 predstavnika institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko distrikta i međunarodnih stručnjaka.