Šta smo morali naučiti nakon Srebrenice?

List „Die Welt“ piše o poukama koje se mogu izvući nakon genocida u Srebrenici. Ovaj list podsjeća na dešavanja u Srebrenici prije 20 godina te navodi: „Danas se Njemačka treba više angažirati u sigurnosno-političkom smislu i to prije svega „zbog odgovornosti prema našoj istoriji“ i „zbog naše humanitarne obaveze“, kako je to rekla ministrica odbrane Ursula von der Leyen. Ovo je prilika za političku debatu o tome šta možemo i moramo moći kako bismo zaštitili ljude u najmanju ruku od masovnih zločina poput genocida. Vrijeme praznih riječi je prošlo. Djelotvorno globalno osiguranje mira nije samo u interesu Njemačke i Europe, ono proističe iz historijske odgovornosti jedne zemlje koja je svijetu donijela toliko patnje“, piše Die Welt.

„Za Nizozemsku je zakazivanje u Srebrenici postalo nacionalna trauma. Oni su izvukli pouku da nikada više neće ući u jednu misiju vojno podređeni. Danas su samo na Maliju aktivni sa 450 vojnika – ne da bi vodili rat, već da bi omogućili mirovni proces i da pri tome ne bude moguće da ih svaka ubilačka trupa ucjenjuje. Vrijeme je da to Njemačka počne slijediti“, zaključuje u komentaru Die Welt.

Signal prkosa iz Beograda

Sueddeutsche Zeitung piše o spomeniku Gavrilu Principu u Beogradu. „Gavrilo Princip je bio ubica, a jednom ubici se zapravo ne bi trebao podizati spomenik. Utoliko se može, svako ko hoće, osjećati isprovociranim zbog toga jer sada u Beogradu stoji statua jednog mladića koji je prije 101 godinu u Sarajevu ubio austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju“, piše SZ i ocjenjuje: „Ali ne mora se previše biti uzrujan. Za milione mrtvih u Drugom svjetskom ratu ne može se baš reći da Gavrilo Princip snosi krivicu. Ovaj rat su vodili drugi ljudi u europskim glavnim gradovima; pri tome je jedan od najmarljivijih bio car Wilhelm II. Njegov berlinski dvorac, s čijeg balkona je on u avgustu 1914. godine pozvao Nijemce u rat, se upravo obnavlja“, piše Suedeutsche Zeitung.

Spori napredak Srbije ka EU

Sueddeutsche Zeitung također piše o Srbiji. List navodi da Srbija želi u EU, ali da joj je priznanje neovisnosti Kosova očito daleko. „U osnovi pregovori (između Srbije i EU – op. red.) još uvijek nisu počeli. Razlog tome je nedovoljni napredak u pregovorima između Beograda i Prištine, kao i to da Srbija kada je riječ o reformi pravosuđa i pravne države ostaje da tapka u mjestu kako je to zaključila jedna beogradska grupa građana početkom juna.

Neovisno od proeuropske retorike Beogradu teško uspijeva da pronađe put prema Europi. Predsjednik Tomislav Nikolić, koji usko surađuje sa Vučićem, predložio je novi plan koji osporava neovisnost Kosova i predviđa samo autonomiju unutar Srbije. Polovinom juna Nikolić je svojoj kosovskoj kolegici Atifeti Jahjagi rekao da ona sebe ne treba posmatrati kao predsjednicu ili „umišljati da Kosovari imaju bilo kakvu formu države“. Kosovo neće „nikada biti država“. Nekoliko dana kasnije je i Vučić rekao kako je Srbija „ucijenjena temom Kosova“. Protekle nedjelje Nikolić je pozvao na ceremoniju koja je iz perspektive Brisela ili Berlina čudna. Nikolić je u Beogradu posvetio brončani spomenik Gavrilu Principu. Sam spomenik je donirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Nikolić je Principa proglasio „herojem“ i „simbolom ideje oslobođenja“. Dodik je rekao da statua simbolizira aktualnu borbu za slobodu Srba na Balkanu. Doduše Vučić nije prisustvovao na ceremoniji otkrivanja spomenika, ali ideja o postavljanju spomenika je potekla od njega samog. A 26. juna je Vučić počastio svog kolegu Dodika – kojeg u Briselu i Berlinu teško podnose zbog njegovog sprječavanja funkcionalne BiH i zbog njegove blizine za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom – zajedničkom sjednicom vlada i blanko obećanjem pomoći. S obzirom na ovu pozadinu ne čudi mali napredak Srbije na putu ka Europi. A to će biti tema i kada njemačka kancelarka Angela Merkel početkom jula na svojoj balkanskoj turneji bude doputovala i u Beograd“, navodi Sueddeutsche Zeitung.