Šta su obećali prije godinu dana, a šta su učinili?

Uoči oktobarski općih izbora Lider SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH Zlatko Lagumdžija obećao je "državu za čovjeka" i obračun sa dotadašnjim vladajućim elitama. "Vladajuća petorka će biti otjerana zakonom o oduzimanju opljačkane imovine", kazao je Lagumdžija na predizbornom skupu SDP-a u Zenici.

Umjesto da ih otjera, lider SDP-a BiH im se pridružio, a vladajuća petorka izrasla je u šestorku. Voljom šefa SDP-a, SDA (Stranka demokratske akcije) je ponovo dobila priliku da učestvuje u formiranju vlasti, a generalni sekretar ove stranke Amir Zukić je poručivao "da narod zna da je SDA jednako BiH".

Kandidat SDA za Predsjedništvo BiH Bakir Izetbegović obećao je na jednom predizbornom iftaru u Visokom ekonomski oporavak zemlje i veće penzije. "Ja sam im dao jedno predizborno obećanje, a do sad smo svako, hvala Bogu, izvršili; sigurnost, stabilnost, poslovni ambijent i zapošljavanje", rekao je Izetbegović.

Slična obećanja davao je i SNSD-ov (Savez nezavisnih socijaldemokrata) kandidat za državno Predsjedništvo Nebojša Radmanović, na predizbornom skupu u Šekovićima. "SNSD pomaže čitavoj Republici Srpskoj (RS). Pomagali smo to prije četiri godine, a pomagat ćemo i naredne četiri godine", kazao je Radmanović.

Revolt: "Narod zna da ovo nije država za čovjeka"

Kombinirajući izborne slogane SDP-a i SDA, nekoliko mjeseci nakon izbora aktivisti tuzlanskog pokreta Revolt poručili su kako "narod zna da ovo nije država za čovjeka". Tada je već bilo jasno da penzije neće biti povećane, da od ekonomskog oporavka nema ništa, te da vladajuća šestorka nije u stanju ispoštovati izbornu volju građana. 

Direktor Centra za humanu politiku iz Doboja Momir Dejanović je, gostujući u emisiji FTV-a, podsjetio kako su "stranke u Federaciji BiH (FBiH) obećale penzije u iznosu od 50 posto prosječne plate, a ona sada iznosi 40 posto". "I u RS-u su obećali povećanje penzija, a najmanja penzija u tom entitetu je 160 KM, što je nacionalna sramota", kazao je Dejanović.

Uoči izbora čelnici oba HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) govorili su kako će riješiti "neravnopravni ustavni položaj Hrvata". U Izbornoj noći 3. oktobra 2010. godine lider HDZ-a BiH Dragan Čović je svoje biračko tijelo pozdravio iz Doma HDZ-a BiH u Mostaru "iz buduće prijestolnice hrvatske federalne jedinice u BiH".

Dva HDZ-a danas ne participiraju u federalnoj vlasti, a zbog međustranačkih nesuglasica, u tri federalna Kantona vlast još nije ni formirana. Od općih izbora prošla je godina dana. Građani su razočarani. Jedni govore da "BiH stoji u mjestu, što je veliki zaostatak u odnosu na druge države regije", a drugi da je "otišla u propast".  

Vanredni izbori (ne)moguća misija

Dosadašnji apeli nevladinih organizacija, među kojima i četiri godine star prijedlog Centara civilnih inicijativa (CCI) da se uvede rok za formiranje vlasti i institut vanrednih izbora, čekaju ustavnu reformu, kaže analitičar CCI-a Ivica Ćavar, ocjenjujući da se BiH sada nalazi u "veoma teškoj situaciji". "Više od pola miliona je nezaposlenih, nema Vijeća ministara ni državnog budžeta i kasni se u procesu evropskih integracija", upozorava Ćavar.

Opozicije u BiH gotovo da i nema. Obećavajući im udio u vlasti, Dodik i Lagumdžija kupili su dojučerašnje ljute protivnike, a iz političkih dogovora o budućnosti zemlje izbacili Savez za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudina Radončića, Partiju demokratskog progresa (PDP) Mladena Ivanića i Demokratsku partiju (DP) Dragana Čavića. Lider "Naše stranke" Dennis Gratz smatra da je "vrijeme za vanredne izbore".

"Dok god se politika vodi isključivo prema etničkim odrednicama, ova zemlja nikada neće postići suštinski napredak. Kako ni godinu dana od općih izbora volja građana nije ispoštovana, pozivam visokog predstavnika da iskoristi svoje ovlasti i nametne izmjene Izbornog zakona, kako bi se omogućilo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora", poručio je Gratz.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: Azer Slanjankić