Čelnici BiH stižu u Bruxelles bez velikih nada

Povjerenik Europske unije za proširenje Stefan Fulle u pismu bosanskohercegovačkim čelnicima naveo je kako očekuje rješenje u slučaju Sejdić-Finci, ako ne danas, onda najdalje do kraja ožujka, kako bi na sastanku s njima 11. travnja u Mostaru razgovarao o implementaciji postignutog dogovora. Na današnjem sastanku u Bruxellessu malo tko, međutim, očekuje dogovor.

Podsjetimo, Sud za ljudska prava u Strazbourgu još 2009. je presudio da su Dervo Sejdić i Jakob Finci, kao pripadnici romske, odnosno židovske nacionalne manjine u BiH diskriminirani, jer se ne mogu kandidirati za člana Predsjedništva BiH i delagate u Domu naroda Parlamenta BiH, te Bosni i Hercegovini naložio izmjene Ustava i Izbornog zakona u skladu s europskom Konvencijom o ljudskim pravima.

Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić kaže kako je za hrvatsku stranu prihvatljivo svako riješenje koje će osigurati uvijeti iz presude - mogućnost kandidiranja pripadnika nacionalnih manjina i ostalih za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH, ali i istovremeno izjednačiti pozicija svih triju konstitutivnih naroda u mogućnosti izbora u ove dvije institucije.

Za jedne prihvatljivo, za druge neprihvatljivo

„To su gabariti za dogovor, a unutar toga mi smo otvoreni za raspravu. Mi smo i ponudili tri modela koji ispunjavaju ove uvijete. Nadamo se da ćemo se na jednom od tih modela naći svi. Ukoliko se ne nađemo onda hrvatska strana ne snosi nikakvu odgovornost za to. Zapravo, nama je najviše stalo da dođemo do rješenja jer smo već u dva mandata imali hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji nije izabran hrvatskim glasovima, izjavio je Ljubić za Deutsche Welle.

Za čelnike SNSD-a i SDS-a Milorada Dodika i Mladena Bosića prihvatljiv je samo izravan izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, pri čemu bi se mogli kandidirati svi građani tog entiteta. Najjače bošnjačke stranke SDA, SDP i SBB protive se tzv. asimetričnom rješenju da se dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije biraju u parlamentu BiH, pri čemu bi odlučujuću ulogu imali nacionalni klubovi u Domu naroda. Zagovaraju izravan izbor dva člana Predsjedništva i iz Federacije BiH. Dva HDZ-a spremni su prihvatiti i takav model pod uvjetom da se Federacija podijeli na dvije izborne jedinice - većinski hrvatsku i većinski bošnjačku. U suprotnom, kažu, nehrvati bi ponovo mogli izabrati i predstavnika Hrvata u Predsjedništva BiH. No, to je neprihvatljivo za SDP i SDA. Dopredsjednik SDA Šefik Džaferović je kategoričan.

„Nećemo podržati nikakva asimetrična rješenja niti bilo kakva rješenja koja bi vodila uspostavi nove izborne jedinice ili trećeg entiteta ili bilo čega sličnog“.

Kompromisni model

Čelnici stranaka iz Federacije nisu se mogli usuglasiti ni oko najnovijeg modela kojeg je predložio Bruxelles da se članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH biraju elektorski. Sporan je broj izbornih jedinica. Dva HDZ-a predlažu dvije ili deset izbornih jedinica, koliko je i kantona, a SDP i SBB 12. Lider SBB-a Fahrudin Radončić vjeruje da je dogovor ipak, moguć.

„Stajališta se već približavaju. Ja sam apsolutni optimist. Bosni i Hercegovini nema druge nego da nađe rješenje za problem koji je star 22 godine“, smatra vođa SBB-a. No, njegov optimizam ne dijeli čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija koji od briselskog sastanka ne očekuje, kako je kazao, ništa.

Radmanović: Dogovor, ali u BiH

Dogovoru u Bruxellesu ne nada se ni predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Izvršnog odbora SNSD-a Nebojša Radmanović.

„Približili smo se svi u razgovoru o tome i zato ne očekujem da će se u Bruxellesu bilo što riješiti. Ali, očekujem da se dogovorimo u BiH, oko te male ustavne promjene za početak, koja će značiti iskorak prema EU-u”.

Politički analitičar Zoran Krešić apsolutno je siguran da neće biti dogovora na sastanku s glavnim direktorom Direkcije EU-a za proširenje Stefanom Sanninom u Bruxellesu, iz jednostavnog razloga što su prevelike razlike između stranaka unutar Federacije.

„Kompromisni prijedlog dva HDZ-a prihvaća SBB, ali ne i SDP. U BiH postoji situacija u kojoj svako prihvaćanje kompromisnog dogovora, znači rizik da vas stranka u oporbi proglasi izdajnikom i na tom politički profitira, a vas politički pokopa na sljedećim izborima, pojašnjava Krešić.

Postizanje dogovora o implementaciji presude u predmetu Sejdić-Finci bio bi ispunjen jedan od posljednjih uvijeta za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i podnošenju prijave za članstvo BiH u EU. U suprotnom put BiH prema europskom članstvu bio bi zamrznut, a sljedeći opći izbori 2014. Europska unija ne bi priznala jer ne bi bili u skladu s europskim standardima.