Šoping centar na mjestu logora
25. siječnja 2019
Slučaj prolaznog logora Šupe iz Drugog svjetskog rata na beogradskoj Autokomandi postepeno se pretvara u sagu kojoj se bar za sada ne vidi kraj. Na prostoru tog logora najprije su držani zarobljeni Židovi i Romi, a kasnije i Srbi, i odatle su vođeni na prinudni rad i egzekucije.
Prostor kao takav predstavlja, dakle, zajedničko sjećanje na stradanja tijekom Drugog svjetskog rata, no „nad njim se nadvila sjenka profita iznad ljudi", kako ocjenjuju u Savezu židovskih općina Srbije. Čitav jedan ozbiljan problem očuvanja teškog naslijeđa zapravo se pretvorio u jednu zamršenu priču, koja je po svemu neka vrsta uvrede za žrtve spomenutog logora.
Šoping centar na mjestu logora
Na tom prostoru je, naime, predviđena izgradnja šoping centra Delta planet, a ostaci logora bit će premješteni na drugu lokaciju. Savez židovskih općina Srbije se tome protivi, jer smatraju da su dvije zgrade predviđene za premještaj mnogo više od svjedočanstva stradanja, kako upozorava Isak Asiel, rabin Srbije.
„Ključno pitanje pred nama je trebaju li se ta svjedočanstva stradanja skloniti pred jednim trgovačkim centrom, ili bi se on morao nekako uklopiti u prostor žrtava stradanja", navodi Asiel. Rabin Srbije podsjeća „da se u Auschwitzu svaki predmet čuva i konzervira" i da je, „ako se stvari krenu rješavati na ovakav način, pitanje dokle će nas to dovesti".
Čitavim nizom za sada još uvijek spornih poteza dobivene su dozvole za izgradnju šoping centra i za premještanje logorskih zgrada. Savez židovskih općina zbog toga je podnio kaznenu prijavu protiv Danila Medića, predsjednika Židovske općine Beograda (JOB), koji je dao suglasnost Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda da se izmjeste očuvani logorski objekti s originalne lokacije i da se u svrhu izgradnje trgovinskog objekta može razgraditi postojeći spomen park Topovske šupe.
Židovska zajednica općina Srbije priopćava da je u prosincu 2018. godine, u skladu sa statutom i zakonima, održana izvanredna skupština JOB, na kojoj je Dubravko Vaić izabran za predstavnika Židovske općine Beograda. Međutim, spomenuti Danilo Medić – kako bi se to reklo – ne predaje vlast, i kompletan slučaj je sada u nadležnosti Ministarstva pravde Srbije. Predstavnici Saveza židovskih općina Srbije priopćavaju da sve to nanosi veliku štetu židovskoj zajednici u Srbiji, i to ne samo kada je riječ o slučaju Topovske šupe.
Brisanje sjećanja
Predsjednik Saveza židovskih općina Srbije Robert Sabadoš vidi kao loš trend da se logori poput Sajmišta i Topovskih šupa pretvaraju u mjesta za šoping i zabavu. „Pitanje Topovskih šupa trebalo bi biti dio šire kulture sjećanja. Na tom prostoru stradalo je 5.000 Židova i premještanje tog logora bi bila neka vrsta brisanja tog sjećanja. A brisanje sjećanja je sve prisutnija pojava, kao i poricanje Holokausta", upozorio je Sabadoš.
Taj negativan trend nije zaobišao ni Srbiju, jer je nedavno popularni dječji magazin Politikin zabavnik objavio priču o Dimitriju Ljotiću, suradniku njemačkih okupacijskih vlasti, koju su Nezavisno društvo novinara Srbije (NUNS) i Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) ocijenili kao „najbjedniju od svih manipulacija – manipulaciju najmlađim čitateljima". Ta dva udruženja ističu da se u tekstu „Tko su bili ljotićevci?" navodi da se Dimitrije Ljotić „brinuo o redu u Srbiji", da je imao „jedinice visokog morala", da je „osuđivao pogrome nad Židovima", i da je dobar dio srpskih masona „spasio iz logora". To je primjer da je povijesni revizionizam postao dio naše svakodnevice, skreću pažnju NUNS i NDNV.
Prekrajanje povijesti
Robert Sabadoš, predsjednik Saveza židovskih općina Srbije, u izjavi za DW s jedne strane ističe „da je to možda jedan trenutak neopreznosti, ali s druge strane je to ista nota kao i izmještanje zgrada Topovskih šupa. To je sve odricanje od žrtava, odricanje od Holokausta, i prekrajanje povijesti. Za sada je to najprisutnije oko Jasenovca, a ovo kod nas su blagi pokušaji s Nedićem i Ljotićem".
Ali sve je to samo uvod koji može dovesti do nesagledivih posljedica, dodaje Sabadoš za DW. „Na taj način dolazimo do toga da se može reći: to se nikada nije dogodilo i to nikada nije bilo. Zašto? Pa ako nestanu zgrade na Topovskim šupama, nema tih nijemih svjedoka vremena, a živa riječ je nestala. Na svu sreću za Ljotića ima dosta dokumenata, ostali su u povijesnim arhivima, tako da je njegova nečasna uloga u toj kratkoj povijesti Drugog svjetskog rata poznata i zabilježena", kaže Sabadoš.
Pozitivna reakcija javnosti
Predsjednik Saveza židovskih općina Srbije smatra da je reakcija srpske javnosti ipak bila pozitivna, i da se to naročito odnosi na intelektualnu javnost koja je rekla kako to nije u redu. „Što se tiče vlasti, ja od njih uvijek očekujem brže reakcije, ali ipak ih je bilo."
A što se tiče činjenice da su neki negativni trendovi povijesnog revizionizma stigli i do Srbije, Robert Sabadoš ih vidi kao neku vrstu lakmus-papira. „Zato što je to skretanje udesno specifična pojava na europskoj pozornici, i zato i ovo promatram kao probu koliko je neko društvo imuno na ovakve pojave. Reakcija društva u Srbiji je bila dobra, i ono je pokazalo kako je osjetljivo na ovakve pojave", ističe Sabadoš.