Što ako Grčka ipak bankrotira?

Mnogi političari kao i ekonomski stručnjaci u međuvremenu više ne isključuju mogućnost državnog bankrota Grčke. Naprotiv, mnogi su mišljenja kako bi to donijelo olakšanje i kako bi se Grčka stečajem ponovno našla na pravom putu. Dakle, sada se očigledno s pravom može postaviti pitanje: što se sve može dogoditi ukoliko Atena više ne bude mogla isplaćivati svoje dugove i plaćati sve troškove?

Trojka kao posljednji spas?

Spašavanje Grčke poprima sve dramatičnije dimenzije. Ovoj visokozaduženoj zemlji prijeti padanje pod stečaj, bankrot, ukoliko vladi u Ateni ne pođe konačno za rukom poduzeti odlučnije korake po pitanju štednje i ukoliko se ne uspije dogovoriti, odnosno, zadovoljiti sve potražnje vjerovnika.

Postoje li još načini da se spriječi ono najgore?

Ovdje se mišljenja razilaze, no većina se slaže u tome kako je Grčkoj prije svega hitno potreban novac i to najbolje – odmah. Vremena za gubljenje ili razmišljanje više gotovo da i nema. A novac joj može priskrbiti još jedino Trojka. Međunarodni financijski kontrolori Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda trenutno ispituju stanje na računima grčke administracije i to direktno, na licu mjesta. Ovisno o tome do kakvih rezultat će Trojka doći, odnosno, što će uskoro stajati u njihovom izvješću, Grčka će ili uskoro dobiti sljedeći paket pomoći u vrijednosti od 130 milijardi eura ili će do kraja ožujka objaviti državni stečaj. Treća mogućnost ne postoji.

Nesagledive posljedice za svjetsko financijsko tržište

Jedno od pitanja koja si mnogi postavljaju svakako je i ono: što bi zapravo bilo toliko strašno u tome da ova zemlja padne pod stečaj? Odgovor na ovo pitanje je na neki način vrlo jednostavan iako zapravo uopće ne postoji. Katastrofalno bi bilo to da zapravo nitko točno ne zna koje i kakve bi to posljedice moglo imati – prvo za same Grke, ali i za cijelu Europu pa time i ostatak svijeta.

Jedan od problema leži u tome da se u slučaju državnog stečaja ne može primijeniti neko od pravila kakva vrijede primjerice u Njemačkoj (a i drugim zemljama) kad bankrotira neko poduzeće. U tom slučaju sud preuzima stvar u svoje ruke, preostala sredstva se podijele među vjerovnicima i nakon nekog vremena (nekoliko godina) poduzeće je ponovno "čisto“ i eventualno može krenuti ispočetka. U slučaju Grčke međutim nitko ne može sa sigurnošću reći hoće li država moći isplatiti išta od svojih dugova i hoće li uopće imati dovoljno vremena za dogovor s vjerovnicima. Jedna od najvećih nepoznanica po ovom pitanju svakako su takozvani Credit Default Swaps (CDS). Riječ je o osiguranjima koja zaključuju investitori kako bi se osigurali od nemogućnosti vraćanja isplate kredita. Problem je u tome što je cijelokupno tržište CDS-a u velikoj mjeri neregulirano budući da mnogi investitori ovaj instrument ne koriste samo kao zaštitu već i kao mogućnost dodatnih špekulacija. I zapravo nikome nije točno poznat volumen ovakvih "veza“, a time niti kakve se konkretno opasnosti skrivaju s time u svezi za financijsko tržište uopće.

Prelazak na drahmu?

Druga velika katastrofa koja bi se u slučaju bankrota mogla dogoditi svakako je i činjenica da bi time Grčkom zavladao još veći gospodarski i ekonomski kaos. U tom slučaju ona bi najvjerojatnije morala izaći iz euro zone, a kao valutu ponovno uvesti drahmu. Ukoliko bi ovaj prelazak uopće tehnički bio izvodiv, drahma bi bila toliko slaba da u zemlji vjerojatno više nitko ne bi imao ništa. Grčka bi još više morala smanjiti svoje državne izdatke, uslijed čega bi se moglo dogoditi da se više ne bi uopće isplaćivale mjesečne plaće. Što bi to značilo za socijalnu i sigurnosnu situaciju u zemlji, svatko si može vrlo lako predočiti.

Efekt domino-kockica po cijeloj Europi

Treći horor scenarij tiče se posljedica za ostatak Europe. Mnogi stručnjaci u slučaju da se dogodi ono najgore od najgoreg nagovještaju tzv. efekt domina. To znači da bi grčki bankrot osjetili svi njezini vjerovnici – u prvom redu razne europske banke koje više ne bi primale niti centa od povrata grčkih kredita, što bi i njih same vrlo jednostavno i brzo moglo dovesti do stečaja. Osim toga, posljedice za druge europske zemlje, prije svega one koje se već ionako nalaze u krizi (Portugal, Irska, Italija, Španjolska) bile bi također nesagledive. Njihova je situacija ionako s pogoršanjem situacije u Grčkoj već postala lošija što je ujedno dovelo i do nagovještaja krize u zemljama u kojima je do sada u tolikoj mjeri nije bilo. To bi se u prvom redu moglo ticati Francuske koja je u zadnjem ocjenjivanju njezine kreditne sposobnosti već izgubila najbolju ocjenu koju je do sada imala.

Autor: Željka Telišman (dpa)

Odg.ur.: Dunja Dragojević