Što se krije iza napada na policajce i vatrogasce?

U novogodišnjoj noći su berlinski vatrogasci prijavili 38 slučajeva napada na njih, među njima 14 takvih kod kojih su vatrogasci „navučeni u zasjedu", a onda napadnuti pirotehničkim sredstvima ili su na njih bacani boce i kamenje.

U vezi s nasiljem u novogodišnjoj noći policija je uhitila 145 osoba, uglavnom muškaraca. Po prvi put je objavljena i njihova nacionalna pripadnost. Prema službenim informacijama, nasilnici imaju 18 različitih državljanstava. Većina njih (45) imaju njemačku putovnicu. Slijede 27 Afganistanaca i 21 Sirijac. Svi osumnjičeni su u međuvremenu pušteni iz pritvora.

Razmjeri agresije prema ljudima koji su išli spašavati druge ljude potpuno su neočekivani, izjavio je glasnogovornik Vatrogasaca Berlina Thomas Kirstein za radio-televizijsku postaju RBB. Policija je priopćila da je ozlijeđeno 18 policajaca.

Berlinski vatrogasci su priopćili da su „šokirani i tužni" zbog tih slučajeva koji nameću pitanje, što se krije iza očitog povećanja nasilja prema ljudima koji se brinu za sigurnost i pomažu drugima i zašto su upravo oni postali cilj napada?

Berlinski vatrogasci su u ponedjeljak preko Twittera objavili neke od video-snimaka tih napada.

„Smrtonosni napadi" na policajce i spasilačke ekipe „krajnje rijetki"

Sociolog Rafael Behr s policijske akademije u Hamburgu kaže da napadi moraju detaljno biti istraženi, prije nego što se mogu izvući neki zaključci.

„Nemamo stvarno dobar pregled kompleksnosti okolnosti u kojima su se dogodili nasilni napadi. Imamo izjave raznih sindikata policije ili vatrogasaca i drugih aktera, koji kažu da se nasilje povećava. Ali, ne znamo je li to točno, a ne znamo ni u kojem obliku je to nasilje bilo zamišljeno", izjavio je on za DW.

„Naravno da je šokantno čuti za takve napade, jer mislimo da su spasilačke ekipe tu da spašavaju živote i čine dobro, a nismo navikli da ih se napada jednako kao i policajce, koji često imaju posla s konfliktnim situacijama", kaže Behr.

Savezna kriminalistička služba je 2021. objavila da je broj nasilnih napada na policijske službenike porastao u usporedbi s godinom ranije za 689 slučajeva na ukupno 39.649 slučajeva. Od 2012. je broj slučajeva napada na policajce porastao za 22,5 posto.

Behr misli da je društvo puno jače senzibilizirano za nasilne napade, osobito na policajce i spasilačke ekipe. U međuvremenu se i uvrede kvalificira kao nasilje, što prije nije bio slučaj.

„Znamo da se jako rijetko događaju smrtonosni napadi na policajce i spasilačke ekipe. Broj teških nasilnih napada se nije povećao. Malo se povećao broj fizičkih napada, ali ne dramatično. Ali smo puno jače senzibilizirani za takve napade", kaže Behr.

Dok se broj nasilnih napada na policajce vodi u policijskoj godišnjoj statistici kriminala, takvi napadi na vatrogasce i druge spasilačke ekipe nisu tako dobro dokumentirani. Brojke se često spoje sa statistikom napada na policajce. A i točna definicija nasilja razlikuje se od istraživanja do istraživanja.

Nasilje mladih muškaraca

Izgleda da je konstanta činjenica da većinu nasilnih napada na policajce i spasilačke ekipe čine mladi muškarci, kaže Alfred Gebert, profesor psihologije i sociologije na Visokoj školi za javnu upravu u Münsteru.

„Respekt prema osobama u uniformama je dramatično opao, prije svega kod mladih muškaraca između 20 i 29 godina", kaže Gebert u razgovoru za DW. „Oni se napiju i hoće se pokazati jakim pred svojim prijateljima, većinom kroz uvrede, a ja mislim da je tu propust da se mlade ljude u školi nauči respektu – a nedostaju i konsekvencije za nasilnike."

I Rafael Behr smatra da je nasilje dio pokazivanja neke vrste muškosti. „To sigurno ima veze s time kako mladi ljudi žele da ih se vidi u javnosti, a tu se često radi o pokazivanju snage."

Ali, kaže Behr, činjenica da se radi o problemu među mladim, alkoholiziranim muškarcima znači da mediji to često previše dramatiziraju.

„Nema naznaka stalnog porasta nasilja. Naprotiv, ima uvijek iznova slučajeva izbijanja nasilja u određenim kontekstima. To se događa u svim zemljama u kojima se održavaju neki masovni događaji: krše se društvene norme i zakoni, osobito ako je u igri alkohol. Novogodišnji doček je posebno ekstreman jer ima i pirotehničkih sredstava."

Za doček ove Nove godine vlasti su ukinule zabranu korištenja pirotehničkih sredstava uvedenu zbog pandemije tako da su ponovo smjele biti korištene petarde i rakete. Tako se možda moglo očekivati da će porasti broj slučajeva nasilja.

„Ne vjerujem da ova skupina muškaraca koja čini ta nasilna djela ima velik utjecaj na društvo", kaže Gebert. „Vjerujem da su ti napadi za veliku većinu društva neprihvatljivi i da ona želi oštrije kazne za počinitelje tih napada."

Sindikat policije u Njemačkoj već je zahtijevao oštrije kazne za počinitelje napada na spasilačke ekipe i policajce.

Vatrogasci zahtijevaju više body-kamera kako bi mogli dokazati da je stvarno bilo napada na njih.

„To bi bio moj apel, skupljati više podataka i sve što se dogodilo pomno analizirati – i mislim da bi stvarnost onda bila puno manje dramatična nego što sad izgleda", kaže Behr u razgovoru za DW. „Ne bismo smjeli upasti u paniku i uvjerenje da u Njemačkoj nasilje ima slobodan prostor za djelovanje."

Savezna ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) izjavila je da onaj tko napada policiju i spasilačke ekipe „mora biti kažnjen svom oštrinom zakona“. Promjenu zakona ona je, međutim, isključila i ukazala na to da su postojeće odredbe već pooštrene proteklih godina.

Opasnost paušalnog sumnjičenja

Predsjednik Njemačkog sindikata policije Rainer Wendt izjavio je za magazin Focus: „Prevladava dojam kod policije i vatrogasaca da su u neredima iznadproporcionalno sudjelovale skupine mladih muškaraca s migracijskom pozadinom."

Slično je rekao i konzervativni ministar unutarnjih poslova najnapučenije njemačke savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije Herbert Reul za novine Bild, a bivši ministar zdravstva Jens Spahn (CDU) zahtijevao je ovom prilikom promjenu razmišljanja kod politike useljavanja.

Povjerenica Savezne vlade za integraciju Reem Alabali-Radovan upozorila je u više intervjua na opasnost paušalnog sumnjičenja ljudi s migracijskom pozadinom.

Tko sad tako reagira pridonosi „dodatnoj stigmatizaciji dijelova društva i stvara nove jazove, umjesto da se bori protiv socijalnih uzroka problema“, prenosi Evangelischer Pressedienst.

Ova političarka SPD-a, koja je ujedno i povjerenica za borbu protiv rasizma, naglasila je: „Počinitelje moramo ocjenjivati na temelju njihovih djela, a ne na temelju njihovog predmnijevanog podrijetla, kako to neki sad čine.“ Napade na policajce i vatrogasce označila je odvratnim te rekla da moraju biti kažnjeni svom oštrinom pravne države.

Ovaj članak je izvorno objavljen na engleskom 2. 1. 2023., a 4. 1. 2023. je dopunjen.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu