Što se može poduzeti protiv alergija na hranu?

Sastojci u mlijeku na koje organizam najčešće alergično reagira su tzv. Kaseini (glavna bjelančevina mlijeka) i bjelančevine surutke. Ukoliko ste osjetljivi na spomenute tvari, mlijeko trebate po mogućnosti izbjegavati. Važno za napomenuti i to da se ova vrsta alergije ne odnosi samo na mlijeko, već i na mnoštvo gotovih proizvoda, koji sadrže dodatke iz sirutkinih bjelančevina. U slučaju blažih oblika alergije sir, jogurt i kuhani mliječni proizvodi su podnošljivi. No to ovisi od osobe do osobe.

Savjeti za dojenčad s alergijom na kravlje mlijeko: dijete treba dojiti što duže, po mogućnosti do kraja 6. mjeseca života, zatim izbjegavati proizvode od kravljeg mlijeka, a kao zamjenu upotrebljavati one proizvode na bazi npr. soje. Ovakve namirnice možete naći u svim trgovinama, koje u svojoj ponudi imaju hranu za bebe ili pak u apotekama.

Zamjena za čokoladu i začine

Što se tiče jaja, tu se alergija obično javlja u pogledu bjelanca. Ovisno o stepenu alergije, pacijenti ipak nekada podnose žumance, kuhano jaje ili jaje prerađeno u sklopu drugih proizvoda. U popisu sadržaja na nekoj namirnici, pojmovi poput životinjsko bjelance, proteini, tečno jaje, suha bjelančevina ili lecitin upućuju na prisustvo kokošjeg jajeta u namirnici. Savjeti za zamjenu: žličica agar-agara (biljne zamjene od algi) rastopljenog u vodi služi kao zamjena za jaje u pudingu; prilikom pripreme poslastica dvije žlice vode, jedna žlica biljnog ulja i pola žličice praška za pecivo zamjenjuju jedno jaje; gotovi zamjenski proizvodi za jaje također su dobra alternativa, no samo ukoliko ne postoji alergija na soju (koja je sastavni dio tih proizvoda).

Alergje na voće obično se manifestira u ustima i grlu. Obično je riječ o alergiji na jezgričavo voće. Sirove i neoguljene jabuke u tom slučaju alergičari ne podnose. Breskve, trešnje, šljive i marelice također mogu izazvati reakciju organizma. Sve češće se javljaju i alergije na egzotično voće poput kivija, manga, ličija ili marakuje. Par savjeta za alergičare na jabuke: obradite jabuke prije jela, tako što će te ih oguliti, isjeckati i ostaviti da stoje na zraku nekoliko minuta; odaberite one vrste jabuke koje ne sadrže mnogo alergena, poput Boskoopa, Jamba i Glostra; kao sastojak kompota, sokova, kolača ili želea jabuke obično ne uzrokuju alergične reakcije.

Alergija na orahe ima sipmptome kao što su grebanje u grlu, svrab, pa čak i poteškoće pri disanju. Posebno je opasna alergija na kikiriki, jer je dovoljna vrlo mala količina istoga da izazove snažnu reakciju. Naravno, nije teško izbjegavati orahe kao takve, ali problemi nastaju jer se orasi često upotrebljavaju kao sastojci drugih namirnica (na primjer čokolade) i to u tako malim kolicinama da ne moraju biti navedeni u opisu sastojaka. No ipak ih je dovoljno kako bi izazvali alergiju. Zamjena: kokosov maslac ili maslac od kakaoa ugrijati u toploj vodi, zatim dodati neobrađeni kakao u prahu i pomiješati s vanilijom i šećerom u prahu.

Po potrebi može se dodati i vrhnje u prahu i groždice. Posebno agresivni su alergeni sadržani u celeru, curryju i bosiljku. Alergija na celer je postala najrasprostranjenija svoje vrste na primjer u Švicarskoj, a opasna je s obzirom na to da kao začin u juhama, umacima, na mesu ili pak u sklopu nekih začinskih smjesa celer često ostaje neprimjećen. Kako upotrebljavati začine i biljke? Začinjavajte s mjerom i po mogućnosti izbjegavajte tvari na koje ste alergični, izbjegavajte začinske mješavine (curry, začinske smjese za roštilj i sl.), začine je dobro zajedno s hranom kuhati, peći ili pirjati, te upotrebljavajte sušene biljke.

Autorica: Dorle Grünewald-Funk/ Azra Avdagić
Odgovorna urednica: Marijana Ljubičić