Žive li studenti nezdravo?

Sascha Schindler nije gotovo nikad do sada razmišljao o svom zdravlju. Jednom tjedno taj student povijesti igra nogomet, dva puta ide u fitness studio. Osim toga, sa svojim cimerima redovito kuha. "Ponekad je na jelovniku i gotova pizza iz zamrzivača", priznaje. Tu i tamo puši, kada izađe navečer van, a ponekad i previše popije. Unatoč tome, Sascha za sebe ne bi rekao da živi nezdravo.

Svaki četvrti student je "Couch Potato"

Za stručnjake sveučilišta u Bonnu i Visoke škole sporta u Kölnu je zdravstveno stanje njihovih studenata zabrinjavajuće. Od prošle jeseni na ova dva fakulteta provodi se istraživanje: stručnjaci su sastavili upitnik o navikama prehrane i kreatanja koji je ispunilo 600 brucoša. Prvi rezultati pokazuju da je kelnski i bonski studenti žive - nezdravo. Mnogi studenti već sada pate od tegoba sa zglobovima, mišićima i kostima, čestih glavobolja, bolova u želucu i prekomjerne težine. Otprilike svaki četvrti student je osim toga "couch potato", što znači da se u slobodno vrijeme uglavnom nimalo ne kreće i ne bavi se nikakvim sportom. Glavni razlog tome stručnjaci vide u prevelikom stresu zbog ispita i učenja.

"Dosta toga se promijenilo na području bavljenja sportom. Prije su studenti imali više slobodnog vremena", objašnjava Peter Preuß, voditelj odsjeka sporta na sveučilištu u Bonnu. On je, "užasnut" rezultatima istraživanja koje pokazuje da se 25 posto studenata ne bavi nikakvim sportom. "To je iz moje perspektive sportaša jako, jako puno", kaže Preuß.

Sportska ponuda već sada bogata

S njim se slažu i čelni ljudi fakulteta pa su, ponukani rezultatima ove studije, osnovali inicijativu "Healthy Campus" koja bi studente trebala učiniti zdravijima. "U angloameričkom prostoru je pojam Healthy Campus jako raširen. Tamo je cijeli koncept i puno bolje razrađen. Kod nas je on tek u povojima", objašnjava Preuß. Dugoročno bi ta inicijativa trebala sportsku ponudu učiniti pristupačnijom, a jela u menzi zdravijima. Dok to ne bude realizirano, bit će ponuđena predavanja i seminari na temu zdravlja. Na njima će na primjer polaznici moći provjeriti u kakvoj su formi: koliki im je "body-mass-index" (BMI), koliko udio masnog tkiva, koliki im je puls i tlak. No, jesu li studenti doista toliko nezdravi koliko istraživanje pokazuje?

Malo je studenata koji će priznati da žive nezdravo. Kad čovjek sluša što pričaju studenti u sveučilišnom campusu, onda može zaključiti da već sada puno njih koristi sportske ponude na njihovom fakultetu. "Ja idem u fitness studio i dva puta tjedno joggiram", priča studentica romanistike Stephanie Stuke. Ona ne može vjerovati da je zdravstveno stanje studenata na njezinom sveučilištu loše. "Pa sportska ponuda je bogata", kaže ona.

Stres kriv za sve

Marco Merle tipičan je primjer studenta u stresu. Upravo je završio svoj diplomski rad. Puno se bavi sportom: četiri puta tjedno ide na penjanje, tri puta joggira ili ide na fitness, trenira za triatlon... Za njega je to opuštanje od učenja i predavanja. On je prošao kroz testove "Healthy Campusa" i neugodnih iznenađenja za ovog istreniranog studenta nije bilo, iako se, priznaje, zbog puno obveza nezdravo hrani. "Dok si mlad, možeš to relativno dobro kompenzirati. Ne moram puno paziti: mogu jesti brzu hranu, a da ne osjetim posljedice toga", kaže Marco.

Gotova jela, jela iz zamrzivača, brza hrana - glavni razlog nezdravog života njemačkih studenata nije premalo sporta, već loša ishrana. "Mnogima je najvažnije da je hrana brza i praktična", objašnjava profesor Peter Stehle, nutriciolg sa Sveučilišta u Bonnu. "Izbrojite samo koliko imate fast-food zalogajnica oko fakulteta. Bit ćete iznenađeni. Mene ne iznenađuje da jedemo previše zbog prevelike ponude hrane", kaže on. Osim toga, upozorava on, postoje istraživanja koja ukazuju da ćemo zaboraviti kuhati. Ali je li to doista danas drukčije nego što je bilo prije? Nisu li se studenti uvijek hranili nezdravo?

Signal upozorenja

"To je teško reći, jer ne raspolažemo podacima iz prošlih desetljeća", kaže stručnjak za fizičku kulturu Peter Preuß. Profesor Peter Stehle upućuje i na to da je ova studija još u tijeku, da nije potpuna pa stoga ni reprezentativna. "Postoje naznake da je to općeniti problem njemačkog stanovništva", kaže on. Do sličnih bi se podataka došlo i kad bi se provodila istraživanja po zanatskim školama ili u drugim grupama iste starosne dobi. "U prosjeku smo, kaže, svi malo pregojazni. Prosječni BMI je i kod odraslih i kod djece i kod mladih iznad idealne vrijednosti", ukazuje nutriciolog.

Kelnsko-bonska studija je, međutim, važan signal i upozorenje da se na zdravlje ne smije zaboraviti unatoč studijskom stresu i brojnim obavezama.