100 dana Giorgie Meloni

Napraviti što manje grešaka, ne privući negativnu pažnju, kreirati pozitivan imidž – to su lajtmotivi prvih nekoliko mjeseci nove talijanske vlade na čelu s Giorgiom Meloni. Ili, kako kaže bolonjska politologinja Sofia Ventura: "Bilo je to stotinu pomalo bezbojnih dana." Do sada, nastavlja Ventura, Meloni nije pokrenula nijednu "istinski relevantnu inicijativu". Prvu fazu njezine vladavine karakterizira briga premijerke da se na međunarodnom planu predstavi kao pouzdana šefica vlade i tako svojim kritičarima ne ponudi razloge za napad.

Pred izbore u rujnu, njemački magazin "Stern" je ispod slike s talijanskom premijerkom Meloni stavio naslov "Najopasnija žena u Europi". Čini se da je otklanjanje strahova prema njoj važno ovoj 46-godišnjakinji. Ali, prva europska šefica vlade, koja je svoju političku karijeru započela u neofašističkoj stranci, do sada nije odstupila od svojih političkih načela.

Obiteljski ton

Meloni je pristupačna i nema nastup à la Donald Trump ili Jair Bolsonaro, već se inscenira kao žena koja se brine i kojoj je stalo do njezine zemlje. "Giorgijine bilješke" naziv je video-podcasta u kojem je premijerka u kontaktu i na „ti" s narodom otkako je preuzela novu dužnost. Ona je ljubazna i uvijek sa svojom osobnom bilježnicom u ruci. Na koricama bilježnice djevojačkim, izrezanim i zalijepljenim slovima ispisano je "Giorgia". Meloni je u poznatom maniru i tonu rekla da joj uopće nije problem "da svoje odluke objasni ljudima koje predstavlja". Zato je odlučila otvoriti svoju bilježnicu i progovori o radu svoje vlade.

Usprkos takvim gestama, politologinja Sofia Ventura kaže da nitko ne smije zaboraviti iz kojeg političkog spektra Meloni dolazi. „Prerano je suditi o njoj kao o šefici vlade". I dalje vrijedi da "Giorgija Meloni nema liberalnu političku kulturu i u to nema sumnje." Ono što je još više zabrinjavajuće je da njezinoj vladi nedostaje "kompetentnost i projekt za oporavak zemlje", upozorava Ventura. Prema riječima ove profesorice iz Bolonje, zabrinjavajuća je i mogućnost ustavne reforme u Italiji, koja bi kulturološki promijenila državu.

Meloni je najavila da od Italije želi napraviti predsjedničku republiku (op. red.: izjednačiti funkcije predsjednika i premijera) i skoncentrirati više političke moći u jednoj ruci. To je stari projekt, koji leži na srcu talijanskoj desnici. Osim toga, tu je i porezna politika, kojom bi se pored građana s niskim primanjima i slobodnjaka rasteretila i mala poduzeća - kao ustupak desničarskoj glasačkoj bazi. Meloni postupno ukida socijalnu pomoć građanima, a u području migracijske politike njezina vlada je donijela nekoliko uredbi kako bi otežala rad nevladinih organizacija, koje spašavaju izbjeglice na Mediteranu.

Jedan od najpoznatijih intelektualaca talijanske ljevice, profesor filozofije Michele Prospero, kaže: „Još gore od konkretnih odluka je to kako vlada pokušava kulturološki promijeniti zemlju. Na primjer kada Meloni, kao šefica vlade, zastupa tezu da je njezina neofašistička stranka MSI bila stup talijanske demokracije. Ili kada čovjeka, kao što je Ignazio La Russa, koji se ponosi Mussolinijevom statuom u svojoj dnevnoj sobi, imenuje za predsjednika Senata. Prospero smatra da su to političke poruke koje signaliziraju kako se "tradicija ne poriče".

Vanjskopolitički neprimjetno…

U vladi se doduše odluke ne donose autoritarno. „Ali ličnosti poput Ignazia La Russa šalju signal da predstavnici institucija od sada jamči da je identitet referentna točka", kaže Prospero. Prema riječima ovog filozofa i ljevičara dio ovog kulturnog zaokreta je i to što Meloni razbija ilegalne „rave-partyje" (ekstatične zabave s tehno i elektronskom glazbom), dok u isto vrijeme dozvoljava marševe starih fašista i neofašista.

Meloni je do sada djelovala uglavnom neprimjetno i kooperativno u vanjskoj i europskoj politici - uključujući podršku Ukrajini. Rim također predano traži dijalog s Bruxellesom o budžetskoj politici. Italija ovisi od milijardi koje joj je Europska unija obećala iz fonda za pomoć nakon epidemije koronavirusa.

I dalje najjača politička snaga

Sa svojim političkim stilom Meloni je u početnoj fazi imala uspjeha kod stanovništva Italije. Prema istraživanju objavljenom prije nekoliko dana, 53 posto Talijana kaže da je njezina vlada ispunila ili čak nadmašila očekivanja. Njezina stranka Fratelli d'Italia (Braća Italije), nakon više tjedana uzlaznog trenda, pretrpjela je gubitak popularnosti zbog spora oko rastućih cijena benzina.

Ipak, ova desničarska stranka ostaje daleko najjača snaga u Italiji s preko 30 posto više glasova od druge po glasovima najjače stranke u zemlji. Zanimljivo je i to da je u desničarskoj koaliciji uglavnom mirno. Čak i politički alfa mužjaci Matteo Salvini i Silvio Berlusconi do sada nisu rasplamsavali skoro nikakve rasprave i svađe. Po svemu sudeći Giorgia Meloni, koja je izvana pristupačna i društvena, svoju vladajuću koaliciju iznutra vodi željeznom rukom.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu