18 godina od genocida

Genocid u Srebrenici smatra se najvećim masovnim ubojstvom u Europi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno više od 8.000 ljudi. Također se smatra jednim od najstrašnijih događaja u suvremenoj europskoj povijesti.

Vijeće sigurnosti UN-a je 16. travnja 1993. godine je donijelo rezoluciju kojom je proglasilo da "sve strane Srebrenicu i njenu okolinu trebaju smatrati ´zaštićenom zonom´ koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu."

Ofenziva Vojske Republike Srpske na Srebrenicu započela je 6. srpnja 1995. Neki od nizozemskih vojnika povukli su se u enklavu nakon što su njihovi položaji bili napadnuti, dok su se vojnici međunarodnih postrojbi s drugih promatrračkih točaka predali Vojsci RS.

Tisuće izbjeglica je utočište pokušalo potražiti u UN-ovoj bazi u Potočarima. Međutim, UN-ovi vojnici nisu imali mandat da se oružano suprotstave pripadnicima vojske RS-a. Tako je kasnije došlo do situacije u kojoj su “plave kacige” asistirale u odabiru i razdvajanju izbjeglica.

Zračna podrška NATO-a je stigla tek 11. srpnja 1995. godine. Međutim, operacija je ubrzo prekinuta zbog, kako je navedeno, slabe vidljivosti. Planovi o nastavku operacije su odbačeni nakon što je vojska RS zaprijetila da će poubijati nizozemske vojnike koji su se nalazili u zarobljeništvu VRS-a.

Bivši zapovjednik nizozemskih postrojbi Thom Karremans neće biti krivično gonjen zbog toga što je članove obitelji bivšeg prevoditelja Hasana Nuhanovića u srpnju 1995. godine predao u ruke srpskim vojnicima koji su ih kasnije poubijali . Postupak neće biti pokrenut ni protiv njegovog zamjenika Frankena i časnika Oosterveena.

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacio je zahtjev udruženja "Majke Srebrenice" za poništenjem presude nizozemskog suda koji je potvrdio imunitet Ujedinjenih naroda od krivičnog gonjenja zbog ubojstava u Srebrenici 1995. godine.

Ratko Mladić i drugi srpski časnici su u međuvremenu optuženi za ratne zločine uključujući i genocid pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Ovaj sud je između ostalog donio pravosnažnu presudu u kojoj se masakr u Srebrenici kvalificira kao čin genocida.

Oko 4.400 osoba krenulo je u utorak (9.7.) iz Nezuka kod Sapne na Marš mira. Ovom manifestacijom obilježava se stradanje Bošnjaka koji su nakon pada Srebrenice u srpnju 1995. godine pokušali doći do područja pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine.

Tokom proteklih deset godina, u Memorijalnom centru u Potočarima pokopano je 5.657 identificiranih posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici. Nakon ovogodišnje kolektivne dženaze, u Potočarima će svoj posljednji mir naći ukupno 6.065 žrtava.