5.000.000.000.000 dolara opasnih dugova
15. srpnja 2008Neamerikancima možda treba objasniti kako Fannie Mae i Freddie Mac nisu neke osobe, niti povijesne niti živuće, koje su se eto sada uvalile u teške nevolje. To su zapravo poludržavne novčarske institucije. Njihova imena su isprva samo popularna, a onda i službeni nazivi nastali od kratica za Federal National Mortgage Associoation (FNMA) i Federal Home Loan Mortgage Corporation (FHLMC). I jedna i druga financijska institucija su rezultat posljednje, velike recesije između dva Svjetska rata. Njihova svrha i jest reagirati u slučajevima kao što je ovaj: kada kriza zaprijeti da "mali čovjek" više ne može isplaćivati hipoteku na svoj dom. Ona je bila u stanju uskočiti kao jamac jer je Fannie Mae je praktično sve do sedamdesetih imala monopol na sekundarno tržište hipotekarnim kreditima.
I živjeli su dalje sretno i zadovoljno...
Jer takva državna intervencija na tržištu novca je funkcionirala, i to dobro funkcionirala: uz pomoć Fannie Mae su hipotekarni krediti mogli biti povoljniji što je poticalo san o vlastita četiri zida. Gradnja je pak poticala gospodarstvo koje je raslo i krediti su mogli biti plaćeni. Štoviše, i samo sekundarno tržište hipotekama je postalo financijski atraktivno. Već 1954. je Fannie Mae dijelom privatizirana, a na burzi je od 1989. i Freddie Mac. Utoliko su ove novčarske institucije postale nešto kao super-teška kategorija tržišta novca i činilo se kako baš ništa ne može uzdrmati njihove temelje.
Nema carstva koje ne može propasti
Ali dakako da može: još 2003. se pokazalo da je uprava Freddie Maca olako shvatila svoju odgovornost i čas podcijenila, čas precijenila očekivanu dobit. Taj slalom je koštao položaja čitavu upravu - od predsjednika Davida Glenna pa do predsjednika uprave Bredsela i direktora financija Clarkea. Za to vrijeme je sat otkucavao i dalje, a obje ove novčarske institucije su činile što su činile i prije: otkupljivale su hipotekarne kredite i na temelju njih, izdavale obveznice koje su prodavali na čitavom svijetu - sve do banaka u Njemačkoj. No problematičnih slučajeva je bilo sve više, a američka vlada nije imala razlog ne vjerovati kako će Fannie i Freddie uspjeti progutati i ovu krizu. Utoliko im je prošle godine naloženo da ukinu limite za otkup hipoteka - i rijeka trulog novca je nastavila teći prema ovim institucijama.
Velika košara za sumnjve dugove
Na taj način se u njihovim ladicama sakupila otprilike polovina spornih hipotekarnih kredita koji su se pojavili u SAD. Njihov volumen je zastrašujući iznos od oko 5 bilijuna dolara i to je i za ove gigante već postao ozbiljan teret. Jer prihodi tih institucija jesu nekih stotinjak milijardi dolara, ali ovo su ipak druge kategorije dugova. Što je kriza sa hipotekarnim kreditima u SAD postajala očitija, toliko je teže bilo plasirati i obveznice sa sekundarnog tržišta kada je direktorima svjetskih novčarskih institucija postalo jasno da njihovom akvizicijom praktično sami sebi potpisuju otkaze. Ali Fannie Mae i Freddie Mac su trebali novac, svjež i dobar novac kako bi se održali na površini. Američka vlada je ovog ožujka doduše smanjila udio njihovog vlastitog kapitala za pričuvu sa 30 na 20%, ali niti to nije bilo dovoljno: u svibnju su obje institucije iskazale gubitke koje se mjere u milijardama.
Nemoguće je postala stvarnost
Početkom srpnja je bivši član Vijeća guvernera američke Federalne banke William Poole izjavio kako se desilo nemoguće: obje ove financijske institucije su praktično bankrotirale. Da bi opstale, trebalo bi im najmanje 75 milijardi dolara a i onda je pitanje, da li će se njihovo stanje stabilizirati samo od sebe. U petak je stečaj objavila IndyMac, druga po veličini nezavisna financijska institucija na sekundarnom tržištu hipotekarnih kredita i u Washingtonu su shvatili kako je posljednji čas za odlučne korake. U noći sa nedjelje na ponedjeljak su američki ministar financija Henry Paulson i šef Feda Bernanke dogovorili plan za spas Fannie Mae i Freddie Maca. Kao prvo, tu je posebna kreditna linija koja će tim institucijama omogućiti pristup novcu. Mnogo je važnija odluka da će američka vlada ukinuti granicu do koje sama država može otkupljivati dionice ovih institucija. A kada one postaju praktično državne institucije, onda su i njihove obveznice jednako dobre kao i državne.
Kako dalje?
Da li će to pomoći, teško je reći. Sa jedne strane, u ovom potezu Washingtona neki vide kako je kriza daleko dublja nego što se želi priznati. Drugi pak smatraju kako je to pretjerana reakcija i kako bi već par dodatnih milijardi kredita uspjelo spasiti ove novčarske institucije. Samo tržište je reagiralo razmjerno pozitivno: ako se zna kako i "Uncle Sam" osobno stoji iza tih institucija, onda nema razloga da se ne trguje sa njihovim papirima. Koliko se to sviđa poreznim platišama, to je pak drugo pitanje.(aš)