55 posto hrvatskih građana za ulazak u EU

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić pokrenula je inicijativu da se zakopaju političke sjekire i svim snagama krene u ispunjavanje deset mjerila za zaključenje pregovora o poglavlju 23 - pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima, kako bi se 21. lipnja završio posao oko punopravnog članstva Hrvatske u Uniji. Jer, nakon tog datuma slijedi tehnički dio posla i, dakako, provedba referenduma. A da je on danas – građani bi dali zeleno svjetlo Europskoj uniji.

Svi "za", osim HSP-a

Ova je godina u Hrvatskoj izborna i logično je da je obilježavaju zaoštrena retorika i svojevrstan rovovski odnos između političkih stranaka. Za opoziciju je zbog gospodarske i socijalne krize, glavno pitanje datum parlamentarnih izbora, dok pozicija traži da se prije izbora zaključe pregovori s Europskom unijom. No, sada kao da se shvaća da bi tu rovovsku podjelu trebalo odgoditi jer punopravno članstvo Hrvatske u EU ima dalekosežne posljedice po budućnost zemlje i njenih građana.

A što Hrvatsku dijeli od tog cilja, za koji su sve parlamentarne stranke osim Hrvatske stranke prava? Ispunjavanje pet mjerila jer, prema riječima šefa hrvatske diplomacije Gordana Jandrokovića upućenih veleposlanicima 27 članica EU-a, pola posla je već obavljeno. Preostale, konkretne poteze, primjerice zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državnih vlasti, u svojoj inicijativi je navela predsjednica Odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić.

Potpora od 55 posto

Iako se na protuvladinim prosvjedima, održavanim diljem Hrvatske, često moglo vidjeti prekrižene zastave Europske unije i čuti povici protiv EU-a, prema najnovijem istraživanju raspoloženja građana prema Uniji, većina građana želi ulazak Hrvatske u europski klub. Njih 55 posto podupire ulazak u Uniju, 38 posto je protiv, dok sedam posto anketiranih još nema stav.

Za razmišljanja kako se hrvatski seljaci neće moći nositi s konkurencijom na europskom tržištu ili pak kako ne postoje istraživanja o tome kako će članstvo u EU-u utjecati na hrvatsko gospodarstvo, Pusić je kazala kako su ona posljedica nedovoljne informiranosti ne samo političke, nego i najšire javnosti. „Morat ćemo još puno učiniti na informiranju građana.“, zaključila je Pusić.Građani očito, iako i nemaju sve informacije, imaju povjerenja da se u Hrvatskoj neće živjeti lošije, nego što se sada živi.

Svibanj pa lipanj

Kraj lipnja kao službeni termin završetka pregovora o ulasku Hrvatske u EU je sve bliži, a u Vladi, kao i u opoziciji, vjeruju da je moguće pregovarački proces okončati u roku. No, u izbornoj godini ne čudi da se predsjednik SDP-a Zoran Milanović ograđuje od potencijalnog neuspjeha pregovora, pa je još prije dva tjedna izjavio da „oporba neće stati na put ulaska Hrvatske u EU, ali ako to ne bude do lipnja ZNA SE tko je odgovoran. I predsjednik Ivo Josipović nedavno je poručio premijerki Jadranki Kosor – „Ne optužujte druge za mogući neuspjeh u zatvaranju pregovora jer je to posao i zadaća Vlade.“

Hrvatska do 20. svibnja treba Europskoj komisiji poslati izvještaj o tome što je i kako učinila za zatvaranje 23. poglavlja. Jedno od najvažnijih mjerila odnosi se upravo na jačanje neovisnosti, odgovornosti, nepristranosti i profesionalnosti u sudstvu, a ključnu ulogu u tome ima Državno sudbeno vijeće (DSV), kazao je na sastanku s veleposlanicima ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Stoga se do 15. svibnja planira imenovanje određenog broja novih sudaca, a u planu je unaprjeđenje sustava stegovne odgovornosti. Vlada će radi ispunjavanja ovog mjerila predložiti i izmjene Zakona o DSV-u, kojima bi se proširio spektar mogućih stegovnih mjera za suce. A kako bi se smanjio broj zaostalih sudskih predmeta, ključni sudovi kadrovski će biti ojačani s 200 ljudi, od sudaca i sudskih savjetnika do zapisničara. Suci bi se ubuduće razriješili i nekih nesudskih zadataka, kao što su provjera imovinskog stanja stranaka u postupku, već bi taj posao radila Financijska agencija.

Što se tiče mjerila vezanog uz sankcioniranje ratnih zločina na domaćim sudovima, u Ministarstvu pravosuđa podsjećaju da DORH i MUP imaju svoje operativne planove za to područje, a osnovana su i četiri specijalizirana odjela na županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Oni će se popuniti kaznenim sucima s iskustvom, koji bi brzo trebali steći rutinu u svom poslu i time osigurati bržu provedbu procesa.

U tijeku je ispunjavanje mjerila vezanog uz povratak izbjeglica, a prema Vladinim planovima, u 2011. planira se dovršiti obnovu preostalih 1.150 obiteljskih kuća i zbrinuti 1.203 obitelji. Dio mjerila je i novi Zakon o policiji izglasan početkom ožujka kojim su stvoreni temelji za depolitizaciju policije. Radi ispunjavanja mjerila koje se tiče poboljšanja zaštite ljudskih prava, najavljena je izmjena Zakona o uredu pučkog pravobranitelja, kojom bi se uz ostalo uredu pripojio Centar za ljudska prava, čime bi pravobranitelj dobio veću ulogu u promicanju ljudskih prava.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak