60 godina Savezne Republike Njemačke
23. svibnja 2009
Nakon katastrofe Trećeg Rajha i nacionalsocijalističke diktature na čelu s Adolfom Hitlerom, u Njemačkoj se 1945. godine ponovno rodila demokracija. Temeljni zakon koji je i danas na snazi donesen je 1949. On je prvotno zamišljen samo kao privremeni zakon, trebao je biti na snazi samo do ponovnog ujedinjenja Njemačke.
Provizorni zakon postao svenjemački Ustav
Od 3. listopada 1990. postoji samo jedna, ujedinjena, Savezna Republika Njemačka - a nekada zamišljen kao provizorni, zakon je postao svenjemački Ustav. Na njemu se temelji slobodarsko-demokratski poredak u Njemačkoj. Temeljni zakon (Ustav) uz ostalo štiti pojedinca, jamči njegovo dostojanstvo te jednakost sviju pred zakonom - bez obzira koje su rase, podrijetla, jezika ili vjere. Osim toga, diobom vlasti moć se države podvrgava strogoj kontroli, jer iz Njemačke nikada više ne bi smio doći neki diktator. Izgrađena je federalna država s tri razine: savezna razina i pokrajine dijele političku moć i zajedno donose zakone, a općine (komune) su treća, najniža razina. Podignute su barikade protiv radikalnih nedemokratskih strujanja: "demokraciji koja se štiti" dopušteno je da zabranjuje nedemokratske stranke. Još 1952. i 1956. zabranjene su radikalne komunističke stranke. Osim toga, ne ulazi svaka stranka u parlament: tek ako na izborima prijeđe izborni prag od pet posto, može biti zastupljena u njemačkom parlamentu. To je pravilo njemačkom Bundestagu priskrbilo stabilnost.
Savezni ustavni sud
Podjela vlasti, temeljna prava i demokracija također su dobili svog čuvara tzv. Savezni ustavni sud. On kontrolira zakone jesu li sukladni s Ustavom i pomaže svakom građaninu da se izbori za svoja prava i slobode u odnosu na državu. Savezni ustavni sud dugo je vremena bio unikat na međunarodnom planu te su ga kopirali u cijelom svijetu, primjerice u španjolskom Ustavu. Političke stranke su te koje u Njemačkoj preuzimaju vođenje socijalnih konflikata i mobilizaciju građana na izborima za Bundestag i Landtag. Isprofilirale su se dvije narodne stranke: klub kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD). No, i druga politička strujanja već su prema broju glasova zastupljeni u Bundestagu i pokrajinskim parlamentima. Ideje liberala i zelenih bore se za birače, ali su tu zastupljene i ljevičarske ideje. U političkom se sustavu društveni interesi ostvaruju kroz saveze, sindikate i interesne skupine.
Autor: Richard Fuchs / G. Goić
Odg. ur.:M. Ljubičić