Afganistanski debakl: šef BND-a odbacuje kritike

Bez borbi i suočavanja s otporom talibani su 15. kolovoza 2021. godine ušli u glavni grad Afganistana Kabul. Međunarodne postrojbe predvođene SAD-om, uključujući pripadnike njemačke vojske Bundeswehra, napustile su u žurbi zemlju u koju su ušli nakon islamističkih terorističkih napada 11. rujna 2001. godine u New Yorku i Washingtonu.

Brzo se počelo govoriti o neuspjehu obavještajnih službi, prvenstveno njemačkog BND-a (Bundesnachrichtendienst). Kritike su uobičajene, na njih smo naviknuti i to je u redu, rekao je predsjednik ove tajne službe Bruno Kahl 4. srpnja u svom iskazu pred Istražnim odborom njemačkog parlamenta Bundestaga. Potom je ironičnim tonom dodao kako optužbe imaju različitu kvalitetu i mogu služiti raznim ciljevima.

Redoviti izvještaji BND-a njemačkoj vladi

"BND je desetljećima pružao pouzdane informacije koje su spasile mnoge živote", naglašava Kahl retrospektivno. Prema njegovim riječima, pripadnici ove njemačke obavještajne službe za operacije u inozemstvu primijetili su dramatičnu promjenu vojne situacije u afganistanskim provincijama. Ta zapažanja su, kako je rekao, uključili u svoje izvještaje njemačkoj vladi. "Ono što nismo predvidjeli bila je brzina s kojom su se stvari odvijale", priznaje Kahl.

Dva dana prije pada Kabula BND je na sjednici kriznog štaba Ministarstva vanjskih poslova (AA) Njemačke u Berlinu procijenio situaciju potpuno drugačije i isključio mogućnost skorog ulaska talibana u glavni grad. "BND je, kao i sve druge obavještajne službe, vjerovao da će afganistanske vladine snage duže izdržati napade", kaže Kahl i dodaje: "To se pokazalo kao pogrešna procjena."

Bruno Kahl navodi ključne "prijelomne točke"

Međutim, „na prognozu BND-a utječu i uslovljavaju ju određeni faktori, takozvane prijelomne točke", primjećuje Kahl. U njih, kako navodi, spada gotovo potpuna izolacija Kabula, povlačenje američkih snaga i većine zapadnih veleposlanstava. „Nekoliko ovakvih prijelomnih točaka se dogodilo do 15. kolovoza", objašnjava Kahl razvoj događaja u ključnim danima. "To je učinilo prethodno napravljenu prognozu njemačke obavještajne službe nevažećom." Njegova izjava se slaže s izjavom bivše zamjenice predsjednika BND-a Tanje von Uslar-Gleichen.

Bivši zamjenik veleposlanika proturječi BND-u

No, potpuno drugačiji dojam je Istražni odbor Bundestaga o događajima u Afganistanu dobio u ožujku od jednog drugog svjedoka: Jana Hendrika van Thiela. Van Thiel je bio zamjenik njemačkog veleposlanika u Afganistanu u kolovozu 2021. godine i bio je na sjednici Kriznog štaba Ministarstva vanjskih poslova. Tada je podnio izvještaj o talibanima, koji su se već tjednima raspoređivali i širili Kabulom.

Jan Hendrik van Thiel je iznio svoje viđenje situacije i to je tada jasno i glasno rekao. Međutim, bivša zamjenica predsjednika BND-a Tanja von Uslar-Gleichen je iznijela potpuno drugačiju sliku stanja u Afganistanu, kojoj je on otvoreno proturječio. Na tvrdnje njemačkog diplomata o opasnosti i opadajućoj borbenoj moći afganistanske vojske nije bilo protuargumenata, naglasio je Jan Hendrik van Thiel. Sličnu sliku o stanju lokalnih afganistanskih trupa su na ranijim sjednicama istražnog odbora iznijeli i američki stručnjaci.

Nesporazumi među zapadnim obavještajnim službama

Predsjednik BND-a priznaje da je možda bilo grešaka u razmjeni informacija među zapadnim obavještajnim službama. On kaže kako je prije 15. kolovoza, kada je uslijedio pad Kabula, postojala "određena rupa" u razmjeni informacija s prijateljskim tajnim službama.

Istovremeno, Kahl naglašava da BND ima "najveći mogući interes" za razjašnjavanje situacije i doprinos istini. Istražni odbor Bundestaga ima još nekoliko mjeseci za privođenje istrage kraju. Kao svjedoci bi krajem godine trebale biti ispitane osobe koje su imale političku odgovornost 2021. - među njima tadašnji ministar vanjskih poslova Heiko Maas i bivša njemačka kancelarka Angela Merkel.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku