Afrika 2025.: borba za demokraciju i gospodarski rast
1. siječnja 2025
U Mozambiku politički analitičari strahuju da će se i u 2025. godini nastaviti nemiri, koji su nakon predsjedničkih izbora u listopadu 2024. godine doveli do nasilnih prosvjeda. Pristaše popularnog oporbenog lidera Venâncija Mondlanea optužuju represivnu vladajuću stranku Frelimo za izbornu prijevaru. Oni su podnijeli tužbu Ustavnom sudu i zatražili dijalog s tom strankom koja je na vlasti već pola stoljeća, od stjecanja neovisnosti Mozambika od Portugala.
Više transparentnosti na izborima
"Dijalog o temeljnim pitanjima, koja su ključna za pravedan izborni sustav, vlada ne shvaća ozbiljno", kaže Adriano Nuvunga, direktor Centra za demokraciju i ljudska prava u Maputu, opisujući da je stanje u gradu "slično građanskom ratu".
Kriza demokratskih načela i normi i dalje je razlog za zabrinutost, kaže Serwah Prempeh, suradnica Africa Policy Research Instituta (APRI). Prempeh ističe da su Tunis i Mauretanija, na primjer, poduzeli korake prema demokratizaciji, ali su izbori u tim zemljama bili obilježeni nepravilnostima.
"Ovi problemi će se nastaviti i u 2025. godini ako zemlje ne ojačaju svoje institucije kako bi unaprijedile integritet i kvalitetu izbora, transparentnost i višestranački sustav", upozorava Prempeh. Ipak, demokratski napredak u nekim područjima je vidljiv te daje razloga za optimizam.
Koalicijska vlada Južnoafričke Republike pod pritiskom
U 2024. godini su održani brojni izbori, na primjer u Mauricijusu, Bocvani i Senegalu, a u Južnoafričkoj Republici došlo je do mirnog prijelaza s vlasti jedne dominantne stranke na višestranačje. U svim tim zemljama su oporbene stranke ostvarile značajan napredak. Južnoafrički analitičar Daniel Silke navodi da bi se ovaj trend mogao nastaviti i 2025. godine.
Za Južnoafričku Republiku, najveću industrijsku zemlju na kontinentu, ključni su izazovi nakon formiranja koalicije oporbenog Demokratskog saveza (DA) s Afričkim nacionalnim kongresom (ANC) poslije povijesnog izbornog poraza ANC-a. "Vlada nacionalnog jedinstva je pod pritiskom jer mora ostvariti rezultate", naglašava Silke s pogledom na lokalne izbore 2026. godine.
Ključ političkog uspjeha u Južnoafričkoj Republici tijekom naredne godine može biti otvaranje radnih mjesta i poticanje posrnulog gospodarstva. Zahvaljujući reformskim impulsima nove vlade izgledi za gospodarski rast su se blago poboljšali; prognoze za 2025. godinu kreću se od 1,5% (Međunarodni monetarni fond) do 2,6% (Economist Intelligence Unit).
Kao prva afrička zemlja koja je preuzela predsjedavanje skupinom G20 krajem 2024. godine, Južnoafrička Republika ima priliku fokusirati se ne samo na nacionalne interese, već i na borbu protiv siromaštva, klimatskih promjena ali i smanjenje državnih zaduženja. Predsjednik Cyril Ramaphosa vidi ovu zemlju kao glasnogovornika afričkog kontinenta i globalnog juga. Prilika za to pružit će se na samitu G20, koji će se održati 27. i 28. studenoga 2025. godine u Johannesburgu, uz prisustvo šefova država i vlada 19 zemalja-članica, kao i predstavnika Europske unije i Afričke unije.
Blagi gospodarski oporavak
Prema navodima Svjetske banke, očekuje se da će ekonomija zemalja koje se protežu južno od Sahare do 2025. godine rasti za 4 posto, potaknuta trgovinom, investicijama i digitalnom transformacijom.
Pored Južnoafričke Republike, rast će ostvariti i druga snažna afrička gospodarstva poput Nigerije i Kenije. I zemlje poput Ruande i Etiopije dobivaju na zamahu.
Istočna Afrika ostaje regija koja se najbrže razvija na kontinentu, s očekivanim rastom BDP-a od 4,9% u 2024. na 5,7% u 2025. godini, prema navodima Afričke razvojne banke (AfDB).
S obzirom na globalne geopolitičke rizike, pritisak na Afriku će rasti zbog utjecaja SAD-a, Kine, Rusije i drugih država, navodi Silke. S Donaldom Trumpom kao predsjednikom Sjedinjenje Američke Države bi mogle započeti trgovinski rat, što bi dodatno ugrozilo afrička gospodarstva.
"Afrički sporazum o slobodnoj trgovini (AGOA) mogao bi postati središnja tema jer će za afričke zemlje biti ključno povećanje međusobne trgovinske razmjene s obzirom na globalne izazove", kaže Silke.
Humanitarne krize i islamistički terorizam
No regionalne krize i dalje će usporavati razvoj na afričkom kontinentu. Ratovi, oružani sukobi i ekstremni vremenski uvjeti primorali su milijune ljudi na bijeg. Prema podacima Centra za praćenje unutarnjeg raseljavanja (IDMC), do kraja 2024. godine zabilježeno je oko 35 milijuna izbjeglica i raseljenih osoba unutar svojih matičnih zemalja, najviše u Sudanu, Demokratskoj Republici Kongo, Etiopiji, Nigeriji i Somaliji.
Ako vlade i njihovi partneri ne udvostruče napore da zaustave ovaj trend, broj izbjeglica će i dalje rasti, upozoravaju autori izvješća.
U zapadnoj Africi i Sahelu politički neuspjesi i dalje kroje sudbinu ljudi: državni udari i vojne vlade u Nigeru, Čadu, Burkini Faso, Gvineji i Maliju ugrožavaju demokratski razvoj i postignute rezultate. Islamistički terorizam i dalje prijeti sigurnosti i izborima u regiji i tijekom 2025. godine.
Pozitivni pomaci u Gabonu
Gabon, s druge strane, bilježi pozitivan razvoj. General Brice Oligui Nguema preuzeo je vlast vojnim pučem 2023. godine, svrgnuvši dugogodišnjeg vladara Alija Bonga. Nakon uspješnog referenduma o ustavnim promjenama, Gabon je na putu da dobije civilnu vlast – ako predsjednički izbori u kolovozu budu slobodni i pošteni.
U susjednom Kamerunu, međutim, 91-godišnji Paul Biya vlada već 41 godinu i, prema mišljenju Prempeha, ponovo će se kandidirati 2025. godine. To ukazuje na trajnu političku i ekonomsku nestabilnost u ovoj zemlji.
"Ne samo u Kamerunu, već i u zemljama poput Ugande i Ruande su vodeći političari produžili svoje mandate, dok se prostor za djelovanje civilnog društva sve više sužava", zaključuje Serwah Prempeh, suradnica Africa Policy Research Insituta (APRI).