Andrew Brunson: svećenik između dvije fronte
15. kolovoza 2018
Protestantska zajednica u Izmiru na zapadnoj obali Turske je mala. Nekoliko desetaka vjernika se redovito sastaje u jednoj maloj prostoriji u jednoj stambenoj zgradi. Usred njih sjedi s gitarom Andrew Brunson, Amerikanac i pastor ove male zajednice. Svira i pjeva. Tako ga pokazuju fotografije na internetskoj stranici zajednice.
Tako je to bilo u Crkvi uskrsnuća u Izmiru prije nego je Brunson uhićen i prije nego su svađe eskalirale na njegovoj koži i SAD i Tursku dovele do žestoke političke krize. S Brunsonom kao uzročnikom.
Iz „Biblijskog pojasa" direktno u Tursku
Ovakav razvoj događaja danas 50-godišnji Brunson vjerojatno nije mogao ni naslutiti kada je 1993. zajedno sa suprugom Norine stigao u Tursku. Iz malog mjesta Black Mountain u Sjevernoj Karolini usred tzv. „Biblijskog pojasa“ gdje je kršćanska vjera sastavni dio svakodnevne kulture i gdje se rado bira republikance. Bračni par Brunson su pripadnici Evangeličke prezbiterijanske crkve, jedne protestantske crkve koja pripada prezbiterijansko-liberalnom spektru.
Kao i drugi pripadnici evangeličkih smjerova i Brunsonovi duboko vjeruju u misionarenje. Tog zadatka su se prihvatili i u Turskoj, zemlji u kojoj se 99 posto stanovništva izjašnjava kao muslimani. Misionarenje je doduše od 2003. u Turskoj dozvoljeno, ali baš nije rado viđeno. 2007. su ubijeni jedan njemački misionar i dva konvertita. No Brunson je ustrajao pri svom djelovanju. 2010. je čak osnovao i Crkvu uskrsnuća u Izmiru.
Umjesto produljenja vize – uhićenje
No šest godina kasnije nastupila je potpuna promjena. Brunson je samo htio produljiti svoju vizu. No ono što je trebalo biti rutina pretvorilo se u noćnu moru. 7. listopada 2016. Brunson je uhićen, nekoliko mjeseci nakon neuspjelog puča i usred vala uhićenja koja su zahvatila pripadnike javnih službi, pravosuđa, vojske i policije. I Brunsonovu suprugu su nekoliko dana držali u pritvoru. Njega su optužili nakon 63 dana u pritvoru zbog navodnog članstva u naoružanoj terorističkoj organizaciji, špijunaže, sudjelovanja u planiranju puča te na kraju i podržavanja kurdske zabranjene organizacije PKK.
Sve su to optužbe koje za Washington i međunarodne promatrače nemaju osnove. Brunson je, doduše, kako i sam priznaje, s vremena ne vrijeme putovao u kurdska područja na jugoistoku zemlje, ali se tamo brinuo oko sirijskih izbjeglica. Ne postoje nikakvi dokazi da je sudjelovao u zavjerama protiv turske vlade, u to su pravni stručnjaci sigurni. Brunson također tvrdi da je nevin i da je politiku uvijek držao podalje od svoje crkve.
Vlada u Washingtonu je reagirala vrlo brzo i zatražila puštanje Brunsona. No turski predsjednik Erdogan je reagirao s jednom ponudom: zamjena američkog pastora za propovjednika Fetullaha Güllena koji od devedesetih godina prošlog stoljeća živi u SAD-u. Erdogan svog bivšeg političkog istomišljenika drži odgovornim za neuspjeli pokušaj puča. „Dajte nam Güllena natrag, pa ćete dobiti Brunsona“, poručio je Erdogan SAD-u.
Birači – vjernici važna publika za Trumpa
Ovu ponudu su Donald Trump i njegov kabinet dosad ignorirali. No međusobne prijetnje između Turske i SAD-a su u međuvremenu eskalirale. Jedan od razloga bi mogla biti i važnost birača u „Biblijskom pojasu“ uoči predstojećih izbora za Kongres. Biračima treba pokazati koliko je republikancima i Trumpu stalo do uhićenog svećenika. Za potpredsjednika Mikea Pencea sve skupa ima još veću težinu: i on sam se predstavlja kao veliki evangelikalac. I pod svaku cijenu želi Brunsonovo oslobađanje.
Unatoč miješanja visoke politike, situacija se za uhićenog dušobrižnika nije nimalo promijenila. Naprotiv. Njegovo fizičko stanje se pogoršalo. Prema navodima njegove kćeri Brunson je u zatvoru smršavio 25 kilograma. On sam u pismima poručuje da se osjeća „slabo“.
Krajem srpnja Brunson je smio napustiti zatvor, ali samo do 12. listopada kada je zakazano sljedeće saslušanje. Do tada se nalazi u kućnom pritvoru odakle može pratiti kako se vjernici na čitavom svijetu mole za njega. No kada će se moći vratiti u svoju zajednicu, ostaje otvoreno.