Aplikacija za bojkot proizvoda vezanih uz Izrael

Aplikacija na prvi pogled radi vrlo jednostavno. Korisnici mogu skenirati kod proizvoda ili unijeti njegovo ime - i u roku od nekoliko sekundi saznati kako neki proizvođač "podržava Izrael". Zatim se prikazuje "No Thanks", odnosno "Ne, hvala" - poziv da se određeni proizvodi ne kupuju. U videima na TikToku i platformi X može se vidjeti da su, između ostaloga, tamo izlistane kompanije poput Coca-Cole i Nescaféa.

Aplikacija je stigla na tržište 13. studenog. Do sada je preuzeta više od 100.000 puta. Prema komentarima na društvenim mrežama, ljudi širom svijeta su zainteresirani za korištenjem aplikacije, na primjer iz Indije ili Belgije.

Aplikacija više nije dostupna u Play Storeu

Otkako je militantna islamistička organizacija Hamas, koja je od strane Europske unije, SAD-a, Njemačke i drugih zemalja označena kao teroristička organizacija, napala Izrael 7. listopada, ubila 1200 ljudi i otela oko 240 talaca, sukob između Izraela i Hamas je eskalirao. Prema informacijama Ministarstva zdravstva koje kontrolira Hamas, od 7.10. je na palestinskoj strani navodno ubijeno gotovo 15.000 ljudi. Od tada se mnogi ljudi širom svijeta pozicioniraju ili kao pristalice Izraela, pristalice Palestinaca ili čak kao simpatizeri Hamasa. Prema komentarima na društvenim mrežama, aplikacija "No Thanks" popularna je uglavnom među pristalicama Palestinaca.

Trenutno nije moguće preuzeti aplikaciju iz Play Storea, a prema istraživanjima DW-a, do 1. 12. 2023. godine, nije postojala verzija za iOS, odnosno za Appleove uređaje. Ipak, čini se da je moguće aplikaciju i dalje preuzeti putem alternativnih načina.

Međutim, ostaje pitanje - tko stoji iza aplikacije "No Thanks" i koje točno ciljeve ima? Također, postavlja se pitanje zašto aplikacija trenutno nije dostupna u Play Storeu?

"Izgubio sam brata"

Prema informacijama navedenima u aplikaciji, Ahmed Bashbash je čovjek koji je razvio "No Thanks". Prema tim navodima, trenutno živi u Mađarskoj, a odgovarajući na upit Deutsche Wellea, napisao je da je Palestinac iz Gaze. Bashbash je rekao DW-u da je izgubio brata "u tom masakru", a njegova sestra je, kaže, preminula 2020. godine jer tada nije na vrijeme dobila medicinsku pomoć iz Izraela. Cilj bojkota je, kako kaže, "spriječiti da se ono što se meni dogodilo, dogodi još jednom Palestincu".

Na listama s brojnim brendovima koje, kako pozivaju pobornici aplikacije, treba bojkotirati, nalaze se svjetski poznate kompanije poput Adidasa, McDonald'sa, Chanela, Netflixa i Applea. Liste obuhvaćaju firme iz različitih industrija, od prehrambenih proizvoda i kozmetike do pružatelja usluga streaminga. Neke kompanije nalaze se na listi jer su zajedno pokrenule kampanju nakon 7. 10. u kojoj su osudile teroristički napad Hamasa na Izrael i izrazile protivljenje svakom obliku mržnje i antisemitizma. Druge kompanije, prema tim navodima, ulažu, na primjer, u izraelske startupove ili financiraju "krađu palestinskog teritorija".

Kritika Izraela ili antisemitizam?

Razlog zbog kojeg besplatna aplikacija više nije dostupna u Google Play Storeu navodno je rečenica "Ovdje možeš vidjeti podržava li proizvod u tvojim rukama ubijanje djece u Palestini", napisao je Ahmed Bashbash za DW. Ova rečenica navodno je bila vidljiva na početnom ekranu aplikacije. Trenutno je ta rečenica zamijenjena tekstom "Ovdje možeš vidjeti je li proizvod na listi za bojkot ili nije". Međutim, u opisu aplikacije i dalje stoji da ona pomaže prepoznati „koji proizvodi podržavaju ubijanje djece u Palestini".

Stručnjaci smatraju da ta rečenica može biti tumačena ili kao kritika politike Izraela ili kao antisemitizam. Postoji antisemitska uzrečica još iz Srednjeg vijeka koja tvrdi da Židovi ubijaju djecu kako bi od njihove krvi proizveli beskvasni kruh za Pashu, objašnjava u intervjuu za DW Meron Mendel, direktor obrazovnog centra Anne Frank. Uffa Jensen, zamjenik direktora Centra za istraživanje antisemitizma, također tvrdi da ovaj izraz može asocirati na optužbe za antisemitizam, jer "se igra” sa slikom Izraela kao ubojice djece.

Druga interpretacija ove rečenice odnosi se na činjenicu da se u Gazi tijekom trenutnog rata djeca ubijaju u izraelskim zračnim udarima, kaže Mendel. S obzirom na to da ta ubijanja nisu namjerno izvršena, već se, kako kaže, događaju kao posljedica rata, rečenicu koja tvrdi da proizvod podržava ubijanje djece u Palestini možemo isto tako vidjeti kao polemično naglašavanje, "kao sredstvo emocionalizacije", objašnjava direktor obrazovnog centra Anne Frank. Uffa Jensen dodaje da su pripadnici Hamasa prvobitno 7. listopada ubili izraelsku djecu i dodaje: "Takva rečenica izlazi iz tog konteksta i tada postaje teško polemična". Naravno, dodaje Jensen, i djeca u Gazi su također izgubila živote.

Mendel navodi da je ključno pitanje što je točan cilj bojkota određenih proizvoda. Od 7. listopada je jasno da svi ne slijede iste ciljeve, kaže on: "Postoje oni koji traže palestinsku državu pored izraelske države, i postoje oni koji žele uništenje države Izrael. Ovdje je važno razlikovati između ove dvije skupine."

"Sredstvo ekonomskog bojkota, individualne odluke da se proizvodi ne kupuju, u početku je legitimno", nastavlja Mendel. Također ističe da arapski bojkot protiv Izraela nije nova stvar i dodaje da je počeo već početkom 70-ih godina prošlog stoljeća. Prema Jensenu, postoji i mala manjina lijevih Židova koji podržavaju takve akcije bojkota. Jensen dodaje da se kod bojkota radi i o propagandi protiv Izraela. U cjelini, dakle, treba razlikovati da li se radi o pozivu na kritiku politike Izraela ili o antisemitizmu, ističe i Mendel.

Usporedba s nacističkim pozivima "problematična"

Nije malo korisnika društvenih medija u Njemačkoj koji kod takvih poziva na bojkot prvo pomisle na nacistički poziv na bojkot iz 1933. "Ne kupujte od Židova". Međutim, usporedba s tim pozivom je problematična jer riskira banaliziranje nacionalsocijalizma, tvrdi Mendel. "Ovo implicira da je postojao specifičan razlog zašto su nacisti bojkotirali Židove i da su prije 1933. godine nežidovski Nijemci i židovski Nijemci bili dvije strane u sukobu. Ovo je naravno potpuno historijski netočno", objašnjava Mendel.

Jensen također vjeruje da je teška uspostava veze s nacionalsocijalizmom: "Na međunarodnoj razini postoje desetine drugih primjera mjera bojkota." Na primjer, on spominje višedesetljetni bojkot Južnoafričke Republike sve do 1990-ih s obzirom na rasno razdvajanje u to vrijeme. S jedne strane, ovi pozivi se mogu usporediti, ali s druge strane, pozivi na bojkot Izraela bi također sadržali antisemitsku dimenziju, dodaje on.

Ekonomska šteta malo vjerojatna

Osim toga, problem koji bi Izraelu nastao takvim bojkotom nije ekonomska šteta. Ali prije svega kulturni i znanstveni bojkot koji dolazi kao popratna pojava, objašnjava Mendel. "Progresivne snage u Izraelu, u znanosti, umjetnosti, u mirovnom pokretu, također u Europi i Sjevernoj Americi, marginalizirane su i isključene." Ova eskalacija je postignuta parcijalno kroz takve mjere, kaže on. Naprotiv, opći cilj mora biti podrška miroljubivim, progresivnim snagama na obje strane, naglašava Mendel.

U međuvremenu, cilj Ahmeda Bashbasha je da aplikaciju ponovno učini dostupnom u uobičajenim "dućanima” aplikacija. Ona je besplatna, a svu zaradu koju ostvari od nje šalje palestinskim organizacijama koje pomažu građanima Gaze, piše Bashbash u svojoj aplikaciji.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu