Argentina ne vjeruje u demokraciju

"Zemlja je podijeljena", kaže za DW Jorge Arias, direktor think tank organizacije "Polilat" u Buenos Airesu. "Četvrtina se sastoji od fanatičnih pristaša vlade Cristine Kirchner, druga četvrtina od fanatičnih protivnika." Ova polarizacija je doprinijela teškoj krizi, koja je u Argentini zahvatila političke institucije i pravnu državu.

"Društvo je frustrirano demokracijom. Izgleda kao da nije u stanju prevladati pubertetske turbulencije. A i godinama se oporavljalo od vojne diktature", kaže Arias. Organizacija "Polilat", zajedno s njemačkom Zakladom Konrad Adenauer, svake godine izdaje Indeks demokracije za Latinsku Ameriku i mjeri napredak u ostvarenju političkih i građanskih prava i sloboda u cijeloj regiji.

Nerazjašnjeno ubojstvo

U Argentini se trenutno sve vrti oko Alberta Nismana. Ovaj posebni državni tužitelj pronađen je u ponedjeljak ujutro (19.1.) mrtav u svom stanu u Buenos Airesu. Skoro deset godina je vodio istragu o atentatu na židovsku zajednicu Amia u glavnom gradu Argentine. Tada je u eksploziji bombe 1994. ubijeno 85 i ranjeno oko 300 ljudi.

U ponedjeljak navečer je preko 20.000 ljudi demonstriralo ispred predsjedničke palače u Buenos Airesu, tražeći da se rasvijetli misteriozna smrt kritičara vlade Alberta Nismana. Službeni izvještaj nakon autopsije unio je samo zabunu, a nije donio razjašnjenje. Po tom izvještaju Nisman je sam sebi pucao u glavu. Ali na njegovim prstima nije bilo tragova baruta, čime bi se dokazalo da je pištoljem izvršio samoubojstvo.

Misteriozni smrtni slučajevi

Za politologa Jorgea Ariasa su ovakva proturječja sastavni dio argentinske svakodnevice. "Ova situacija samo pokazuje da je u Argentini sve moguće", kaže on. „Stalno se pojavljuju nove teorije zavjere, koje nailaze na veoma plodno tlo." Nismanova sudbina samo je jedna u nizu na dugoj listi nerazjašnjenih smrtnih slučajeva u Argentini.

Između 1990. i 2003. je u Argentini sedam osoba na visokim položajima pod misterioznim okolnostima izgubilo život. Među njima su Carlos Facundo Menem, sin bivšeg argentinskog predsjednika Carlosa Menema, koji je 1995. godine navodno poginuo u jednoj zrakoplovnoj nesreći, ali i njegova bivša ljubavnica Marta Meza, koja je navodno izvršila samoubojstvo tako što je, kako je priopćeno, progutala otrov za štakore.

I u slučaju Alberta Nismana argentinska vlada polazi od pretpostavke da se radi o samoubojstvu. Kolumnist Ricardo Roa međutim piše u listu "Clarin" da je Nisman imao puno više razloga da živi, nego da se ubije. "Nevjerojatno je da vlada govori o uroti i izvrće dokaze."

Kritika iz Washingtona

Gledajući na Argentinu iz američke perspektive, može se reći da nije samo vlada predsjednice Cristine Kirchner zapala u tešku institucionalnu krizu, već i cijela zemlja. "Nismanova smrt je simptom slabosti institucija u zemlji", rekao je predsjednik Instituta za američko-američki dijalog u Washingtonu Michael Shifter u intervjuu listu "Clarin" i dodao: "Ukoliko se ne osigura neovisna istraga smrti posebnog državnog tužitelja, to bi moglo imati teške posljedice za argentinsku demokraciju."

Interes SAD-a za vođenje istrage u slučaju napada na židovsku zajednicu u Buenos Airesu bio je i ostao velik. Tako je Nisman, koji je imao dobre kontakte sa židovskom zajednicom u SAD-u, članove američkog Kongresa u srpnju 2013. trebao informirati o političkom utjecaju Irana na zemlje Latinske Amerike. Ali od Argentine nije dobio dozvolu za putovanje u Washington.

Za politologa Jorgea Ariasa postoji samo jedan izlaz iz aktualne političke krize. To su novi izbori, zakazani za 25. listopada. Tada se neće birati samo novi predsjednik već i polovica zastupnika i senatora. "Mogu se samo nadati da će demokracija u Argentini na izborima dobiti novi polet i da će u zemlji ponovo biti uspostavljene demokratske vrijednosti kao što su transparentnost, stabilnost i konsenzus", rekao je Arias i zaključio: "Mi konačno moramo dostići demokratsku zrelost."