Argentina u novoj krizi
12. veljače 2013
U argentskim trgovinama s polica polako nestaje mate čaj. Nestanak ovog tradicionalnog napitka za Argentince predstavlja jednu vrstu nacionalne katastrofe. No, to nije jedina namirnica koju više nije moguće samo tako dobiti – slično je i sa šećerom i brašnom. Neke trgovine primjerice prodaju šećer još samo u manjim pakovanjima. Osim toga, po osobi je moguće kupiti samo jedan paketić. Supermarketi koji nisu uveli ovakvu praksu, već duže vrijeme zjape prazni. U njima više nema ničega.
Nedavno (08.02.) je čak i list „Pagina 12“ koji je prijateljski raspoložen prema argentinskoj vladi naveo nekoliko sličnih primjera, doduše istodobno naglašavajući kako „neki veći nedostatak namirnica za sada nije na pomolu“. Početkom tjedna argentinsko Ministarstvo gospodarstva naložilo je smrzavanje cijena živežnih namirnica i kućnih potrepština za slijedećih 60 dana.
Nevjerodostojna vlada
Kada je riječ o službenim podacima vezanim za postotak inflacije, argentinska vlada ove brojke već godinama „uljepšava“. Dok Ured za statistiku Indec za 2012. godinu navodi kako je inflacija iznosila 10,8 posto, neovisni instituti objavljuju kako je riječ o oko 25,6 posto. „2007. godine vlada je na ključne pozicije u Uredu za statistiku postavila osobe od njezina „povjerenja“, kaže ekonomist Federico Foders.
Stručnjaci za Latinsku Ameriku iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u njemačkom Kielu pak tvrde kako već samo zamrzavanje cijena predstavlja priznanje argentinske vlade da se zemlja doista nalazi u škripcu. Da inflacija nije ekstremno visoka, ne bi bilo nikakvog razloga za ovakvo ponašanje. I Međunarodni monetarni fond već duže vrijeme kritizira ovu praksu. U službenom pismu argentinskoj vladi od 1. veljače ove godine, ova je institucija ponovno kritizirala vladu u Buenos Airesu zbog nevjerodostojnih podataka na području gospodarstva.
Prema riječima Federica Fodersa, predsjednici zemlje Cristini Kirchner nije stalo samo do „uljepšavanja brojki“. „Pretpostavljam kako se radi i o drugim, konkretnim motivima. S jedne strane mjesečne plaće koje se orijentiraju prema postotku inflacije, neće tako brzo rasti. S druge strane vlada na ovaj način želi štedjeti“, objašnjava on. Argentinske državne obveznice sadrže naime tzv. bonus kamate koje su povezane s inflacijom. To znači da što novac postaje sve manje vrijedan, država time mora svojim vjerovnicima isplaćivati sve veće kamate.
Cristina Kirchner ovakvu politiku očigledno toliko ozbiljno sprovodi da je u međuvremenu objavljivanje podataka vezanih za inflaciju postalo kazneno djelo zbog kojeg ne prijeti samo novčana kazna već i ona zatvorska. Privatni instituti i banke ove kazne mogu zaobići jedino tako što podatke koje normalnim putem ne smiju objaviti na raspolaganje stavljaju zastupnicima u parlamentu. Oni naime uživaju pravo na imunitet i svoje informacije smiju iznijeti u javnost bez da za to pred zakonom moraju odgovarati.
No, zašto argentinska vlada jednostavno ne pokuša nekim djelotvornim sredstvima djelovati protiv inflacije? „Argentinska vlada već godinama sprovodi jednu ekspanzivnu novčanu politiku. To se ne može samo tako promijeniti“, kaže Foders. Međutim, prema njegovom mišljenju vlada Cristine Kirchner ne pokazuje dovoljno interesa u savladavanju inflacije uopće. „Vlada sprovodi jednu populističku politiku s mnogim subvencijama i državnim transferima. Malo važnosti pridodaje stabilnosti cijena“, objašnjava on.
Crna tržišta na vidiku
No, inflaciju ne mogu dugoročno spriječiti čak niti kontrole cijena. Police u trgovinama, već samo pet dana nakon uvođenja „zamrzavanja cijena“, postaju sve praznije i praznije. „To je logična posljedica kontrole cijena. Poduzeća proizvode manje i trgovci time i manje imaju za prodati i ponuditi. Na koncu, nitko ne želi proizvode prodati ispod cijene“, objašnjava Foders.
Upravo iz tog razloga mnogi već sada najavljuju kako će se uskoro pojaviti ilegalna tržišta na kojima će se svi proizvodi moći kupiti, ali po znatno višoj cijeni. Već sada se primjerice pokazuju velike razlike pri mijenjanju deviza – usprkos strogima pravilima koja postoje. Tako primjerice američki dolar službeno stoji 4,99 argentinskih pesosa, no na crnom tržištu se za jedan dolar već sada traži gotovo 7 pesosa.
Kočnica za gospodarstvo
Kontrole cijena u Argentini su uvedene u već nekoliko navrata. Primjerice, tijekom recesije 2001. i 2002. godine koja je završila državnim bankrotom. Trenutno se ova kontrola tiče samo prodaje na malo. No, stručnjaci najavljuju kako bi se to ubrzo moglo promijeniti i kontrola cijena zahvatiti i druga područja.
Međutim Argentinci još uvijek ne gube nadu. Nju polažu prvenstveno u svoje najjače izvozne proizvode poput soje i kukuruza. No, hoće li se tako ponovno napuniti police u trgovinama, zasada je vrlo neizvjesno.