Bankarski porez i u Hrvatskoj?
15. veljače 2011
Kamate na kredite u Hrvatskoj su oko šest posto, dok su u Italiji, sjedištu vlasnika dviju najvećih hrvatskih banaka dva do tri posto. Sličan je odnos visine kamata i u poslovanju drugih banaka a njih oko 94 posto je u vlasništvu inozemnog bankarskog sustava. Za neke je upravo to glavni razlog u visini kamatne stope, dok predsjednik Hrvatske udruge bankara Zoran Bohaček ističe kako su kamate odraz rasta gospodarstva i smanjenja loših potraživanja.
Dok analitičari ističu kako hrvatski građani nisu ništa lošiji u povratu kredita od drugih, pa tzv. loša bankarska potraživanja ne mogu biti isprika za visinu kamata, predsjednik Hrvatskih nezavisnih sindikata Krešo Sever smatra da pohlepi banaka treba stati na kraj jer su one i u lani zabilježile dobit veću nego 2009. dok građani sve teže žive, a i bez nižih kamata nema pokretanja gospodarstva.
Pohlepa i porez
Zbog visokih kamata građani sve teže žive i otplaćuju rate kredita, a i previsoke stope koče i ulagače i investicije, mišljenje je i premijerke Jadranke Kosor. „Sigurno je da banke koje se nalaze u Hrvatskoj, koje dobro posluju u Hrvatskoj, moraju snositi dio tereta.“, poručila je bankarima premijerka. Ukupna imovina bankarskog sektora, odnosno svih 34 banaka na domaćem tržištu, iznosila je polovicom 2010. godine prema podacima Hrvatske narodne banke 379,5 milijardi kuna. Uvede li Hrvatska poreznu stopu od 0,5 posto, kao Mađari, u državnu bi se kasu slilo milijardu i 900 milijuna kuna.
„Banke će naći načina kako da profiltriraju one kojima će dati ovo. Znači ili će pooštriti uvjete za kreditiranje, a nominalno će biti kamata niža.“, procjenjuje ekonomski analitičar Ante Babić. U Mađarskoj su kamate smanjenje i za građane i za gospodarstvo, no Babić ne vjeruje da će se u Hrvatskoj osjetiti neko veće rezanje troškova bankarskih usluga.
Pre-zaduženi građani
Svaki hrvatski građanin u prosjeku je dužan preko 95 tisuća kuna. Sve je više onih koji se zadužuju za najelementarnije potrebe, dok preživljavanje na principu prelijevanja iz šupljeg u prazno, odnosno plaćanje troškova kartica drugom karticom ili pokrivanja tekućeg računa karticom i ina dovijanja, sve iz kamatu od 11 do 13 posto, postali su način življenja za većinu građana.
Prezadužena država i prezaduženi građani izlaz vide u rezanju bankarskih kamata. I jedni i drugi pritom razmišljaju o stambenim kreditima, odnosno u slučaju Vlade čak 10 tisuća neprodanih stanova na tržištu. Nižim kamatama, procjenjuje Vlada, potaknula bi se njihova prodaja jer banke sjede na velikoj većini tih nekretnina, a i niže kamate za građane ohrabrile bi ih na kupnju, osobito mlade ljude bez stana ili kuće.
Na sljedećoj stranici: Ucjene banaka
Građevinski je sektor u godinama prije krize bio zamašnjak gospodarskog rasta i razvitka, da bi se danas tek borio za poslove u Rusiji ili Bliskom i Srednjem istoku, ističe profesor za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.
Ucjene banaka
Do razmišljanja o uvođenju bankarskog poreza, nakon što je ta tema bila otvorena i odmah zatvorena u ljeto prošle godine, došlo je nakon prošlotjednog sastanka premijerke s članovima Hrvatske udruge poslodavaca. HUP se, podsjetimo, požalio da bankarski sektor, unatoč odličnom poslovanju u prošloj godini, kada su ostvarili dobit od 4,6 milijardi kuna, nije učinio ništa za gospodarstvo i građane. Sada poslodavci tvrdi kako su protiv nižih kamata, a bankari uvjeravaju da su kamate u Hrvatskoj i niže nego što bi trebale biti. Poduzetnici pak tvrde kako će teško opstati bez financijski povoljnije pratnje banaka, osobito na inozemnom tržištu, gdje već sada teško posluju zbog visokog tečaja kune.
Vlada je prošlog ljeta pokušala uvesti porez bankama, ali popustila je pod prijetnjom iz četiriju najvećih banaka kako će oni taj svoj trošak samo preliti na građane. Ekonomski analitičar Babić ističe da će banke moći ucjenjivati Vladu jer se ona zadužuje kod tih istih banaka, no iz Vlade sada uzvraćaju kako će se zaduživati samo na stranom tržištu, čime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno prostora za snižavanje kamatnih stopa za građane i tvrtke.
Mađarska Vlada je u srpnju 2010. uvela porez od 0,5 posto na aktivu banaka. Ali nije Mađarska jedina država što je posegnula za tom mjerom, osobito nakon špekulacija bankarskog sektora, kojim je potaknuta svjetska kriza iz koje se tek izlazi. Svojevrsni bankarski porez lani je uveden i u Velikoj Britaniji. I Mađarska i Velika Britanija poreze su uvele kako bi pokrpale budžetske rupe, a cilj je to i hrvatske Vlade. Hrvatskoj, inače, ove godine na naplatu dolazi oko 16 milijardi kuna zaduženja iz prethodnih godina.
Tema najavljenog sastanka bit će suradnja banaka na Vladinim programima, odnosno modificiranom modelu poticanja stanogradnje i modelu A+ , što se odnosi na jeftinije kredite za poduzetnike. Nakon njegovog završetka znat ćemo jesu li banke uspjele opet ucijeniti Vladu ili se ona othrvala.
Autorica: Gordana Simonović
Odg. ur.: Z. Arbutina