Belgija srlja u novu krizu
17. srpnja 2008
Stavljanjem na raspolaganje svoje dužnosti premijera Leterme je nakon četiri mjeseca svog predsjedanja federalnom vladom u Bruxellesu indirektno priznao da reforma države nije uspjela.
Belgijski kralj Albert II. nije monarh koji donosi brze odluke. Nakon što je demokršćanski flamanski političar Leterme ponudio svoj ostavku kralj se najprije savjetovao s predstavnicima najvažnijih stranaka Flamanaca i Valonaca. Trenutno je sve moguće, od raspisivanja novih parlamentarnih izbora pa sve do novih pregovora.
Flamanske stranke traže više autonomijeFlamanac Leterme je doživio poraz protiv vlastitih stranačkih kolega koji nisu htjeli prihvatiti da se nastavi s odugovlačenjem regionalizacije. Flamanski demokršćani su u savezu s malenom separatističkom strankom koja sanja neovisnu Flandriju i srednjoročni raspad belgijske države. Gotovo sve flamanske stranke traže više autonomije za pojedine dijelove zemlje, a prije svega podjelu u belgijskom sustavu socijalnog osiguranja. Na taj način bogati Flamanci mogli bi se riješiti bremena potpore siromašnim Valoncima. Bogati sjever Belgije, a to je Flandrija, godišnje izdvaja 10 milijardi eura za strukturno slabo razvijeni valonski dio zemlje.
Prijepor oko korištenja francuskog jezikaBelgijska vlada imala je do 15. srpnja vremena postići dogovor oko raspodjele ovlasti između savezne vlade i regionalnih vlada Flandrije i Valonije. Trenutno najžučnija rasprava vodi se između bogatije flamanske većine i frankofone Valonije oko sudbine briselskih rubnih područja koja pripadaju Flandriji ali u kojoj živi velik broj frankofonih Belgijanaca. Prijepor oko korištenja francuskog jezika na sudu i na općini dovodi vrlo često do oštrih prosvjeda flamanskih ekstremista.
Frankofone stranke žele nastaviti rad u VladiFrankofoni tabor stranaka u saveznoj vladi želi nastaviti s radom. Politički promatrači smatraju da bi, ukoliko belgijski kralj prihvati Letermovu ostavku, mogle prevladati frankofone stranke. Takva konstalacija najviše bi koristila ekstremnim flamanskim strankama poput desnoekstremnog Vlaams Belanga koji već dugo vremena traži neovisnu Flandriju, a jedan njihov glasnogovornik je izjavio kako se Belgiji bliži kraj.
Idućeg ponedjeljka u Belgiji se slavi nacionalni praznik, sjećanje na osnivanje Belgije prije 177 godina, međutim jedinstvo belgijskog kraljestva, koje zagovara upravo kralj Albert II., očito je ponovno u krizi.