Beograd: veliki prosvjed protiv eksploatacije litija

Ogroman broj građana u subotu poslijepodne potpuno je ispunio Terazijski plato u središtu Beograda  a broj okupljenih bio je toliko velik da su kamere nekih televizija imale problema s tonskim snimanjem predviđenih govora na ovom skupu.

Prosvjed su pratili i brojni kanali društvenih mreža, ali je i tamo bilo primjetno da se njihov signal ometa na razne načine, te su svi oni imali određene tehničke probleme.

Pretpostavlja se da je na skupu bilo oko 30.000 okupljenih građana, ali to je bilo teško sa sigurnošću ustanoviti jer se masa proširila po cijelom centru Beograda. Policija također službeno kaže da je bilo oko 30.000 ljudi, ali neki oporbeni čelnici tvrde da je bilo čak oko 80.000 ljudi.

Vlast kao promotor Rio Tinta

Beogradski prosvjed protiv iskopavanja litija i kompanije Rio Tinto, koja je glavni investor eksploatacije litija, na neki način je trenutna kulminacija prosvjeda koji su već započeli diljem Srbije. S jedne strane postoji veliko nezadovoljstvo građana, a s druge strane gotovo panični pokušaji vlasti da opravda i promovira taj projekt.

Vlast je angažirala sve političke i medijske resurse kako bi protivnike projekta prikazali kao borce protiv napretka Srbije, te da su prosvjedi zapravo pokušaj da se vlast nasilno sruši na ulici. U tom smislu je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je „od ruskih tajnih službi dobio obavijest da se pod plaštem prosvjeda sprema državni prevrat na ulici i rušenje vlasti".

Srbija - prljava deponija?

Osnovna poruka i ovog prosvjeda je „Rio Tinto - neće kopati", i kako je naglasila glumica Jelena Stupljanin, „Europa se okreće zaštiti svog okoliša, a naša vlast ga želi prodati kako bi autokrat ostao na vlasti".

Jelena Bralović, iz Saveza ekoloških organizacija Srbije, ističe da su Srbiji stavljene tri omče oko vrata: „jedna od strane korporacija, druga od veleposlanika na čelu s Hillom (Christopher Hill, veleposlanik SAD-a u Srbiji op.ur.), a treća od kartela koji ih je doveo tu". Oskar je okupio sve sile da nam pokaže da smo izdajnici, rekla je ona i dodala: „I rođak Scholz, i teta Ursula, i brat Putin, i rođaci iz EU-a i sva mafija su se podigle da kažu da neka seljanka iz Praljana i neki seljak Zlatko iz Jadra mogu prodati Srbiju".

Glumica Svetlana Bojković kaže „da se od građana krije da smo žrtvovani kao prljava deponija".

Znanstvena savjetnica s Instituta za kemiju, tehnologiju i metalurgiju Dragana Đorđević skreće pažnju na to da Srbija već ima preko 5.000 deponija, te da je zabilježeno kako u Srbiju stižu prljave tehnologije koje se ne mogu koristiti „u njihovim zemljama". „Zbog toga smo postali zemlja s najzagađenijim zrakom u svijetu", naglasila je i dodala da se neke štete mogu sanirati, ali da štete od rudnika ne mogu. Ona je podsjetila da bi rudnik Rio Tinto„bio prvi takve vrste u naseljenom području, i da bi takav rudnik generirao ogromnu količinu opasnog otpada".

Zlatko Kokanović, iz organizacije „Ne damo Jadar", prisutne je obavijestio da on i njegovi suborci „trpe nevjerojatnu torturu od vrha vlasti, koja reklamira projekt Rio Tinta na društvenim mrežama. I onda nas optužuju da smo uzeli novac. Pozvali su nas danas u Sigurnosno-informativnu agenciju, gdje su nas upozorili da su blokade protiv zakona". Prisutne je pozvao da krenu ka mostu Gazela, gdje će se podijeliti u dvije grupe.

Aktivisti i građani blokirali su prugu kod stanice Prokop, kao i na Novom Beogradu, a organizatori kažu da će narednih dana biti blokirano još željezničkih točaka diljem Srbije.

Projekt opstanka na vlasti

Veliki odziv građana u Beogradu pokazuje da su mnogi građani Srbije, bez obzira na političku pripadnost, protiv ovog projekta Aleksandra Vučića, ističe za DW novinar Slobodan Stupar:

„Rudnik Rio Tinta je projekt Aleksandra Vučića kako bi još neko vrijeme ostao na vlasti, uz pomoć nekih zapadnih sila i jedne velike korporacije. Mislim da se preračunao zbog svoje pohlepe i uvjerenja da je nepogrešiv. Osim što sada ima problem s građanima Srbije, Aleksandar Vučić će imati problem i s kompanijom Rio Tinto, te onima kojima je obećao ovaj rudarski projekt", smatra naš sugovornik.

Nemoć i strah vlasti

Agresivnu kampanju vlasti, koja praktično lobira za ovaj projekt, kao i stalne prijetnje aktivistima koji organiziraju prosvjede, Slobodan Stupar vidi „kao manifestaciju nemoći, ali i straha. Aleksandar Vučić ne smije koristiti silu, jer je kao netko koga kontroliraju sa strane, ograničen u uporabi sile. Mislim da ga može spasiti samo ubrzani pad cijene litija, ili pojava nove tehnologije koja će smanjiti atraktivnost litija, i čini mi se da on to svim srcem priželjkuje", ocjenjuje Stupar.

Ako pogledamo prosvjede diljem Srbije, kao i ovaj u Beogradu, jasno je da „narod ne želi rudnik litija, i da je to sada Vučićev problem, a ne problem naroda".

Njihovi pokušaji s formiranjem nekakvih liječničkih komisija, ili call centara Vlade Srbije, prema riječima našeg sugovornika, „pokazuju da ni tajne službe ni režim više nemaju nikakvih ideja. Ti potezi su komični, i mislim da prije svega pripadnici njegove stranke mu neće dozvoliti silazak s vlasti, jer znaju da će morati odgovarati za nevjerojatne pljačke i zločine koje su počinili", zaključuje Slobodan Stupar.