Berlin ne želi naljutiti Kinu zbog Tajvana

Je li Njemačka istakla bijelu zastavu i kapitulirala pred Kinom? O tome se u medijima raspravljalo prije dva tjedna kada se saznalo da njemačko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj internetskoj stranici umjesto zastave Tajvana drži samo bijeli okvir. Međutim, usprkos nekim izvještajima koji su tvrdili suprotno, ta zastava nije iznenada skinuta sa stranice - ona tamo naime nikada nije ni bila. Jedino što prije rasprave to nitko nije ni primijetio.

Po mišljenju Berlina je, naime, crveno-plava zastava "Republike Kine", kako se Tajvan službeno zove, oznaka državne suverenosti - a to je, u skladu s njemačkom "politikom jedne Kine", rezervirano samo za Narodnu Republiku Kinu. "Politika jedne Kine" znači da Njemačka službeno priznaje samo Narodnu Republiku Kinu. Na Tajvan se gleda kao na provinciju koja se samovoljno odcijepila i koju Njemačka ne priznaje kao suverenu državu.

Kineski pritisak na Tajvan sve veći

Mada neki stručnjaci smatraju da Tajvan ispunjava sve uvjete za priznavanje statusa neovisne države, mnogo je primjera koji pokazuju da Njemačka Kinu i Tajvan različito tretira. Tako recimo njegovi demokratski izabrani političari ne smiju putovati u EU, a njegov predstavnik u Berlinu se ne smije sresti s njemačkim ministrom vanjskih poslova. I iz njemačkog glavnog grada nisu poslane čestitke poslije ponovnog izbora Čai Ing-Ven na funkciju predsjednice Tajvana. Ali, dosada je takvo ponašanje Njemačke rijetko izazivalo neke proteste.

Mada kineski komunisti nikada nisu imali kontrolu nad Tajvanom, oni ga ipak doživljavaju kao dio svoje teritorije. Tajvan spada u dio nacionalnih "temeljnih interesa", a tu Komunistička partija reagira posebno osjetljivo. To je bilo vidljivo kada je prošlog prosinca u njemačkom Bundestagu raspravljao Odbor za pritužbe o slučaju Tajvana.

Tom prilikom je Petra Sigmund, šefica Odjela za Aziju u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, neobično opširno objašnjavala njemačku službenu liniju: Tajvan je partner s kojim se dijele "zajedničke vrijednosti" i s kojim postoji "odlična" suradnja - ali sve ispod praga službenog diplomatskog priznanja. Odustajanje od "politike jedne Kine" bi "teško oštetilo njemačko-kineske odnose, a to nije u našem interesu", rekla je Sigmund.

Otada je pritisak na Tajvan još porastao. Otkako je pekinški kandidat na predsjedničkim izborima izgubio, kineska vojska stalno šalje vojne zrakoplove i brodove u blizinu otoka. Sjedinjene Države, neslužbeni patron i zaštitnik Tajvana, na to su reagirale istom mjerom. Da Kina primjenu vojne sile vidi kao moguću opciju za stavljanje Tajvana pod kontrolu, to je kineski predsjednik Si Đinping jasno stavio do znanja u jednom govoru početkom prošle godine.

Direktive dolaze iz ureda kancelarke

Jedan od središnjih događaja njemačkog predsjedanja Europskom unijom je trebao biti veliki europsko-kineski samit u rujnu. Ali, on je u međuvremenu otkazan. "I svijet i Kina su se promijenili. U ovo vrijeme ne uklapa se više samit na kojem bi se samo izmjenjivale lijepe riječi", kaže Margarete Bause, zastupnica Zelenih u Bundestagu. To bi imalo smisla samo ako se "jasno i bez okolišanja govori o problemima i ako se jasno povuku crvene linije preko kojih se ne smije prelaziti - jer će to imati posljedice", kaže ova političarka.

Konzekvence je u svakom slučaju povukao Odbor Bundestaga za ljudska prava u kojem Bause sudjeluje. Nakon što je Kina zastupnicima više puta zaredom odbila odobriti ulaz u zemlju, zastupnici su u lipnju demonstrativno htjeli posjetiti Tajvan. Ali, budući da je pandemija korone to spriječila, oni će sada provesti jedan dan u tajvanskom predstavništvu u Berlinu. Tamo će digitalnim putem razgovarati sa svojim sugovornicima na Tajvanu.