Berlin nije pripremljen za val izbjeglica

Sarmah K. je uspio. Ali vani čeka još stotine mladih iz Sirije ispred šaltera na kojem bi trebalo započeti novo poglavlje njihovog života. Registracija traje i po nekoliko sati nakon čega svatko od njih uspije dobiti prenoćište. Pored Sarmaha sjedi dvoje djece, dječak i djevojčica stari šest i sedam godina. Na pitanje jesu li djeca njegova, smije se, odmahuje glavom i govori: „Ne, djeca nisu moja.“ Samrah ima tek 21 godinu, ali sve ono što je pretrpio u svojoj zemlji učinilo je da izgleda znatno starije.

On je iz Alepa i u tom gradu je započeo studije medicine. Ne želi da ga fotografiramo. Obitelj mu, kaže, živi u Zabadaniju, gradiću 30 kilometara sjeverno od Alepa, u kojem je u srpnju došlo do žestokih sukoba između pobunjenika i sirijske vojske. Njegova obitelj živi u užasnoj situaciji; svakodnevno bombardiranje, pucnjava... Na jednom papiru je zabilježio svoj put: Libanon, Turska, Grčka, Makedonija, Srbija, Mađarska, Austrija, Njemačka... Taj put je trajao skoro mjesec dana.

Mrtvi umorni, ali opušteni

I onda, kada je ovaj mladi Sirijac konačno stigao u Berlin, pet dana je čekao ispred Državne službe za zdravstvo i socijalnu skrb (LaGeSo). Ovoga utorka konačno je došao na red. LaGeSo je jedina ustanova koja se u Berlinu bavi izbjeglicama i koja u ovom trenutku ima posla preko glave. Samo u srpnju je bilo preko 4.000 onih koji su podnijeli zahtjev za azil. Ali, što je ovaj kaos ovdje u odnosu na građanski rat od kojeg je Sarmah pobjegao. Na sigurnom je, od volontera dobiva hranu i piće, samo se još treba strpjeti. A kada se čovjek jednom nađe unutra, onda ponovo funkcionira njemačka birokracija sa svim svjetlosnim i zvučnim signalima i gomilom natpisa s obavještenjima. Ispred ulaza je parkirano vozilo u kojem se nalazi rendgen, budući da veliki broj izbjeglica boluje od tuberkuloze (TBC).

Sarmah je mrtav umoran, ali opušten. Kao i sve sirijske izbjeglice, i on ima dobre šanse da dobije azil u Njemačkoj. "Njemačka je fantastična zemlja", kaže on, ponavljajući više puta svoju jedinu želju: studij, studij, studij... On želi nastaviti studirati medicinu u Njemačkoj. Ali Sarman K. mora početi s učenjem njemačkog.

Senat vijeća, a volonteri rade

Ispred berlinske službe za izbjeglice stoji gomila ljudi. Ulaz je na suncu, a temperatura u utorak je bila 34 stupnja - u hladu - ali onaj tko ne želi propustiti svoj red mora izdržati. A dok Senat vijeća o formiranju novog štaba za izbjeglice, volonteri su već odavno u akciji. Berlinski vodovod postavio je štand na kojem se izbjeglice mogu opskrbiti vodom. Djevojke idu i dijele voće i led. Udruženje "Moabit pomaže" je putem Interneta uputilo poziv za donacije onog što bi u ovom trenutku izbjeglima moglo biti od koristi. Danima sakupljaju poklonjeno u zgradi pored: hranu, četkice za zube, gelove za tuširanje, pelene za djecu i vreće za spavanje, pa i kolica za djecu koja su pak vrlo tražena jer mnogi nose svoju djecu na rukama. Na jednom mjestu djeca se mogu igrati ili crtati. Atmosfera izgleda opušteno. Drugačije nego u petak prošlog tjedna kada je jedan od redara dobio udarac bocom u glavu.

Vikendom pomaže policija

Toga dana je dostignuto rekordnih 600 prijava. Došlo je do naguravanja i tuče, pa se morala umiješati i policija. Od osoba koje su pristigle u Berlin skoro je polovica njih s Balkana. Njihova je šansa za dobivanje azila manja od jedan posto, ali to ne mijenja ništa u procesu registracije. A tu su i izbjeglice koje su već registrirane i koje čekaju da dobiju zdravstvenu knjižicu ili kartu za gradski prijevoz. Onda se broj onih koji čekaju u redu popne i do 1.000 ili 1.200, govori za DW Silvia Kostner, glasnogovornica Državne službe za izbjeglice.

Za prvu registraciju izbjeglica trenutno je angažirano oko 80 službenika - a to je premalo. Služba dvije godine je tražila da joj se odobre nova radna mjesta, ali vrlo malo njih je odobreno unatoč povećanom broju izbjeglica. A sada bi se odjednom na brzinu trebalo naći novo osoblje. Mogu se angažirati zaposleni u drugim upravnim službama, ali i umirovljenici. No, i oni prvo moraju biti uvedeni u posao.

Na jednoj ploči stoji da je služba zatvorena u subotu navečer i u nedjelju, pa da se vikendom izbjeglice trebaju obratiti policiji. A tada policija, koja također ima premalo djelatnika, može zaboraviti svoj svakodnevni posao i baviti se samo registracijom izbjeglica. Jedino je situacija s prevoditeljima bolja: oko 150 njih je spremno prevoditi s 30 do 40 različitih jezika. To su mahom ljudi koji su također stranog porijekla, kaže Silvia Kostner.

Berlin računa s 30.000 izbjeglica

No, jedna stvar je, doduše tek nakon žestoke kritike javnosti, ipak organizirana: da se one koji ne stignu na red za registraciju navečer preveze autobusima u privremeno prenoćište tako da ne spavaju po ulici i parkovima kao beskućnici. Gradonačelnik Berlina Michael Müller govori kako je jedan građanin Berlina vlastitim novcem za djecu u privremenim smještajima kupio krevete. Novo je i to da postoje mobilni timovi Državne službe za izbjeglice koji odlaze u privremene smještaje i obavljaju registraciju. Tako da se neki uspiju spasiti čekanja u redu ispred LaGeSo-a.

Berlin računa da će do kraja godine imati oko 30.000 izbjeglica. Grad zato želi provjeriti je li moguća upotreba praznih zgrada poput stare vijećnice u Berlin-Wilmersdorfu. Glavni grad Njemačke treba primiti pet posto svih izbjeglica koje stignu u zemlju. U protekloj godini je tek svaka četvrta izbjeglica dobila dozvolu boravka.