Bez kompromisa u procesu proširenja

Prvi sastanak tzv. Kolegija povjerenika Europske komisije,  u 2018. godini bio je posvećen institucionalnim prioritetima Europske unije u sljedećem razdoblju. Pored reformi ekonomske i monetarne unije, jačanja vanjskih granica i Schengena, formiranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta, svi europski povjerenici razmotrili su još jedan zacrtani cilj: približavanje Zapadnog Balkana EU-u. Ta ista tema bit će na dnevnom redu već u petak (12.1.) kada će u Sofiji europski povjerenici razgovarati s bugarskim dužnosnicima o prioritetima bugarskog predsjedavanja Unijom.

U skladu sa najavama iz Bruxellesa i službena Sofija je poručila da će tijekom svog šestomjesečnog predsjedavanja Vijeću EU-a, prioritet biti upravo napredak Zapadnog Balkana ka EU. „U pitanju je proces koji se zasniva na postignutom. Perspektiva je tu. Predanost i želja su tu. Politička atmosfera je tu. Pozdravljamo i činjenicu da će Bugarska u svibnju organizirati izvanredni samit čelnika EU i Zapadnog Balkana kako bi se naglasilo sve navedeno", kaže glasnogovornik Evropske komisije Margaritis Schinas.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i potpredsjednica Europske komisije Federica Mogherini ocijenila je da je regija jugoistočne Europe u godini za nama prošla kroz „teške trenutke dubokih kriza", ali da su danas, zahvaljujući „teškim odlukama i zajedničkom poslu", te krize uglavnom riješene, a put ka reformama i Europskoj uniji obnovljen.

Šansa, ali bez spuštanja kriterija

U Europskoj komisiji kažu za DW da će upravo 2018. godina pružiti jedinstvenu priliku da Zapadni Balkan napravi korake koji će ga nepovratno približiti EU. „Kako bi to postigli, zemlje regije moraju najviši prioritet dati neophodnim reformama u području vladavine prava, pravosuđa i osnovnih prava. Europska unija neće praviti kompromise oko kriterija za članstvo", kaže za DW glasnogovornica Maja Kocijančić u ime Evropske komisije.

Ona objašnjava da u Europskoj komisiji trenutno rade na dva dokumenta koja se odnose na Zapadni Balkan. Prvi je nova Strategija koja bi trebala biti predstavljena u veljači, dok je za travanj planiran redovni godišnji „paket proširenja" koji bi trebao pružiti uvid u stanje svih zemlja u procesu eurointegracija i preporuke Europske komisije kako i što dalje sa svakom od njih na putu ka članstvu.

„Da bi se zadržao već postignuti tempo napretka, ali i kako bi se naglasile neophodne reforme i zajedničke izazovi, Europska komisija smatra da je važno da se naprave odvojeni radni okviri za svaku od zemlja Zapadnog Balkana koji će se odnositi na njihov evrointegracijski put", objašanjava Kocijančić. Iako su i Strategija i izvještaji još u „internoj radnoj fazi", dužnosnici Unije za DW iznose neke od detalja ocjena napretka zapadno-balkanske šestorke.

Albanija pred vratima pristupnih pregovora

Kada govore o Albaniji, u EU ocjenjuju da je ta zemlja napravila stabilan progres u svih pet ključnih prioriteta neophodnih za napredak na putu ka EU. U pitanju su reforma javne uprave, reforma pravosuđa, borba protiv organiziranog kriminala, borba protiv korupcije i zaštita ljudska prava. U Bruxellesu kažu da se u toj zemlji trenutno provodi reforma pravosuđa i provjera sudaca i tužiltelja koju nadgleda međunarodna nadzorna misija s Europskom komisijom na čelu.

„Ako se reformski put nastavi, Komisija namjerava preporučiti otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom u sljedećih šest mjeseci", kaže za DW jedan dužnosnik Europske komisije.

Političari BiH trebaju ispuniti obećano

„Što se tiče Bosne i Hercegovine, Europska komisija trenutno sprema mišljenje o zahtjevu te zemlje za kandidatski status. U tom procesu očekujemo odgovore na sveobuhvatni upitnik koji je povjerenik Johannes Hahn predao vlastima u BiH u prosincu 2016. Godine", kažu u Europskoj komisiji.

Oni za DW dodaju da se od vlasti u BiH očekuje da „isporuče potpisanu obavezu" i da provedu sve neophodne reforme kako bi zemlja napredovala na putu ka EU. „Sada je vrijeme da čelnici i političari u Bosni i Hercegovini prijeđu preko etničkih podjela i zajedno rade u korist svih građana", poruka je dužnosnika Europske unije.

Za Kosovo ključan dijalog sa Srbijom

Evropska komisija od Kosova očekuje da se vlasti u Prištini u potpunosti angažiraju na europskoj agendi. To podrazumijeva napredovanje u „već predugo" zaostalim reformama, na prvom mjestu onim u oblasti vladavine prava, ali i kada je riječ o ekonomskom razvoju, što je i zacrtano u ranije usvojenoj Evropskoj reformskoj agendi.

„Napredak u dijalogu sa Srbijom i rad na sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa bit će ključan za napredak Kosova na europskom putu. Istodobno, ohrabrujemo vladu da ispuni preostale uvjete neophodne za viznu liberalizaciju i tako ispuni legitimna očekivanja građana", kažu u Komisiji za DW.

U Crnoj Gori osnovno pitanje vladavina prava

O Crnoj Gori u EU se govori kao o najnaprednijoj zemlji u pristupnom procesu. „Očekujemo da Crna Gora ostane predana svom strateškom cilju – integracijama u EU. Očekujemo da ubrza i primijeni neophodne reforme, posebno one koje se odnose na oblast vladavine prava. To će nastaviti određivati tempo cjelokupnih pristupnih pregovora", naglašavaju u Komisiji.

Iako i ovoga puta ponavljaju da Crna Gora vodi po broju otvorenih pristupnih poglavlja, iz EU poručuju da će biti važno da se u toj zemlji „spuste napetosti i da se vrati političkom dijalogu u parlamentu", gdje je i mjesto za tako nešto, navode u Brruxellesu.

Za Srbiju ključan dijalog sa Kosovom, ali i vladavina prava

U Evropskoj uniji ocjenjuju da je Srbija napravila dobar progres s dosad otvorenih 12 poglavlja, od kojih su dva privremeno i zatvorena. „EU očekuje da se takav tempo održi i da se nova poglavlja otvore i u 2018", kažu za DW.

Dodaje se da je na Srbiji da odredi tempo pristupnih pregovora s EU-om i to tako što će napraviti „stvaran i značajan" napredak u oblasti vladavine prava u zemlji. „Napredak u dijalogu sa Kosovom i rad ka sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa bit će ključni za napredak Srbije na u procesu pristupanja EU", navodi se za DW.

Makedonija može do pristupnih pregovora, ali…

Kada je riječ o Makedoniji, u EU kažu da očekuju od vlasti i opozicije nastaviti s ispunjavanjem njihovog političkog dogovora iz Pržna. Istodobno, od Skopja se očekuje i rad na primjeni hitnih reformskih prioriteta u zemlji i povratak na EU-put. „Samo tako će Europska komisija moći preporučiti otvaranje pristupnih pregovora", upozoravaju iz EU.

Pored toga, europski dužnosnici kažu za DW da od nekadašnje jugoslavenske Republike Makedonije očekuju „jačanje odnosa sa susjedima".

Upravo će regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi biti jedan od osnovnih uvjeta za napredak zemalja Zapadnog Balkana, ne samo u 2018. godini, nego i kasnije, kao uvjet za članstvo u EU. Govoreći o slovensko-hrvatskom graničnom sporu, predsjednik Europske komisije poručio je svim zemljama Zapadnog Balkana da neće više biti moguće da se nove zemlje priključe Evropskoj uniji, a da prije toga nisu riješile bilateralna, granična pitanja sa susjedima.