Bez novih dugova ne bi bilo plaća za Hrvate

Da se Vlada nije zadužila, ne bi bilo isplate plaća, mirovina i socijalnih davanja, pojasnio je odluku Vlade ministar financija Ivan Šuker.

Država troši svaku drugu kunu zarađenu u zemlji, a ni ovo rekordno zaduženje neće biti dostatno do kraja godine, poruka je ekonomskih analitičara nakon novog uzimanja kredita. I dok analitičari tvrde kako će Hrvatskoj do kraja 2010. trebati još pet milijardi kuna, potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker podsjeća da su najveća davanja za plaće, mirovine, socijalna prava, zdravstvene usluge i poljoprivredne poticaje. Da bi se rashodi smanjili treba srezati nešto od toga, ali kada se počelo s onim najmanjim, kao što su regres i tzv. božićnica, socijalni su partneri pokazali nerazumijevanje, kazao je Šuker.

Traže se ozbiljne reforme

Dio ekonomista predlaže povećanje PDV-a i trošarina, dio ih zaziva ugovor s MMF-om, ali većina traži od države ozbiljne reforme. Ili, kako je to kazao ekonomist Žarko Primorac: "Država ne rješava dovoljno odlučno problem visoke javne potrošnje i dalje generira deficit. I ovo zaduženje je rezultat takve politike.“

Guverner Željko Rohatinski, koji će se danas (14.07.) sastati s ministrom Šukerom na Savjetu HNB-a, izjavio je da je Vlada ignorirala njegovo upozorenje da ni obrana tečaja neće imati smisla ako izostanu reforme.

Crna jesen

Sabor je Vladi za ovu godinu odobrio zaduženje države u ukupnom iznosu od 28,8 milijardi kuna, od čega je 20,2 milijarde kuna za refinanciranje dospjelih obveza iz prethodnih razdoblja, a 8,6 milijardi kuna za financiranje tekućeg deficita u 2010. Hrvatska je, prema riječima ministra financija Ivana Šukera, među državama EU-a koje imaju najmanji deficit državne riznice.

Opozicija proziva Vladu da zaduživanjem zemlje kupuje socijalni mir i svoj ostanak na vlasti te da ne želi smanjiti javnu potrošnju. I oni kao i ekonomski analitičari procjenjuju kako je pred Hrvatskom crna jesen.

Vlada će, inače, ove godine samo za otplatu kamata po kreditnim obvezama izdvojiti čak pet posto vrijednosti godišnjeg budžeta ili 6,3 milijarde kuna. Predsjednik HNS-a Radimir Čačić upozorava kako su „HDZ-ove vlade u proteklih sedam godina dva i pol puta povećale ukupni hrvatski dug što je, istodobno, donijelo najveći pad što ga je hrvatsko gospodarstvo doživjelo.

Hrvatska više nema izvora za financiranje državne potrošnje

Ekonomist Saša Drezgić s riječkog Ekonomskog fakulteta na tribini časopisa Ekonomist izjavio je kako je godinama hrvatski model razvitka neodrživ jer se temelji na potrošnji utemeljenoj na zaduživanju i prodaji državne imovine. "Kako smo gotovo svu imovinu rasprodali, a ne možemo se više lako ni zadužiti, više nemamo izvora za financiranje državne potrošnje", tvrdi on.

Zaključak je jasan – treba rezati potrošnju, ali na to nitko ne pristaje. Stoga se tek može ponoviti ocjena SDP-ovca Ljube Jurčića: „Ovo je priznanje naših velikih makroekonomskih nestabilnosti, od toga da naša proizvodnja ne pokriva potrošnju, da je uvoz i dalje dvostruko veći od izvoza i da je nezaposlenost u Hrvatskoj dvaput veća od prosjeka EU. Naš je položaj sada mnogo lošiji jer smo pogoršali ukupnu zaduženost. Do kraja godine trebat će nam još pet milijardi kuna jer očekujem da će deficit šire države biti oko 20 milijardi kuna.“

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: D. Dragojević