Bi li i Nobel glasao baš za tog dobitnika?

Henry Kissinger, Dalai Lama, Nelson Mandela, Willy Brandt i Majka Tereza - svi su oni nositelji Nobelove nagrade za mir. Baš kao i Mohamed El-Baradei i Međunarodna agencija za atomsku energiju, ili Al Gore i UN-ova Međuvladina skupina stručnjaka zadužena za istraživanje klimatskih promjena (IPCC).

I neki drugi su možda zaslužili ovu prestižnu međunarodnu nagradu, ali nisu bili izabrani. Može se reći da je mali broj dodijeljenih Nobelovih nagrada za mir bio posebno kontroverzan, poput one iz 2009. kad ju je osvojio američki predsjednik Barack Obama.

Kritičari upozoravaju da je Alfred Nobel želio odati priznanje čelnicima koji su radili na razoružanju, a ne diplomatima, aktivistima za okoliš ili borcima za ljudska prava, koji su zadnjih godina bili dobitnici ove nagrade.

Svrha nagrade

Fredrik Heffermehl istaknuti je kritičar procesa dodjele Nobelove nagrade za mir i odbora koji svake godine izabire pobjednika. U svojoj knjizi "Nobelova nagrada za mir. Što je Nobel stvarno htio", objavljenoj 2010., ovaj norveški odvjetnik podrobno je proučio kako je došlo do odluke ovog industrijalca da 1895. stavi na raspolaganje novac za tu nagradu te analizirao namjere koje su stajale iza toga. "Čak sam otkrio gdje je Nobel točno pokupio riječi (kojima opisuje svoje intencije), što je vrlo dobar dokaz za to što je imao na umu", kaže Heffermehl.

On tvrdi da ova nagrada predstavlja viziju potpuno novog tipa interakcije među narodima: "Vrlo je malo dodijeljenih nagrada uistinu ispoštovalo ovu ideju."

Drugi stručnjaci pak tvrde da odbor za dodjelu Nobelovih nagrada treba imati manevarskog prostora. Primarni kriterij po oporuci Alfreda Nobela je "bratstvo među narodima", kaže Jay Nordlinger, autor knjige: "Mir, kažu oni: Povijest Nobelove nagrade za mir, najpoznatije i najkontroverznije nagrade na svijetu".

Iako bi to svakako trebalo biti glavno načelo kojeg slijedi odbor za dodjelu nagrade, s druge strane, ono bi "isključilo sve nagrade za mir i borbu za ljudska prava kao i ljude koji se za ljudska prava bore u svojoj vlastitoj zemlji", kazao je ovaj američki pisac. "Nikad ne biste ovu nagradu mogli dodijeliti Andreju Saharovu ili Aung San Suu Kyi ili Liu Xiaobou u Kini", objašnjava Jay Nordlinger.

(Krivo) interpretiranje Nobelovih riječi

Naravno, mnogi ljudi zaslužuju nagradu za mir, kaže Fredrik Heffermehl, ali ne Nobelovu. U svijetu prepunom "nuklearnog oružja spremnog da nas sve izbriše s lica Zemlje", ništa nije važnije nego "ovladati tim procesom i boriti se za globalni mirovni poredak kakvog je Nobel imao na umu i kojeg je precizno bio opisao".

Heffermehl jasno daje do znaja da u potpunosti podupire široku definiciju mirovnog rada, ali ne i u ovom posebnom slučaju. "Nobelova nagrada za mir treba slijediti Nobelovu ideju kako uspostaviti mir na Zemlji", kaže on i dodaje kako je Nobelova glavna namjera bila ukidanje vojske i uništavanje infrastrukture koja omogućuje ratove. "Ovo nije nagrada za mir nego nagrada onima koji ga postižu", zaključuje Heffermehl.

Ured švedske vlade koji nadgleda rad zaklada je u ožujku zaključio službenu istragu pokrenutu zbog Heffermehlove žalbe te od upravnog odbora Nobelove zaklade zatražio da razmotri namjeru Nobelove oporuke i da osigura da dobitnici u budućnosti zadovoljavaju kriterije.

'Oni odlučuju što nagrada znači'

"Nobelova oporuka je pomalo poput američkog ustava: ima ljudi koji ju interpretiraju strogo i ljudi koji ju interpretiraju slobodno, tako da ona može značiti ono što oni žele da znači", upozorava Nordlinger.

Žalbi na odstupanja od oporuke je bilo još daleke 1901., kaže on. Prvu Nobelovu nagrada za mir podijelila su dvojica dobitnika. Jedan dio je dobio Frederic Passy - "dobitnik koji je bio favorit jer je bio vodeći pacifist u Europi". Drugi je laureat te godine bio utemeljitelj Crvenog križa Henry Dunant. "Aktivisti mirovnih pokreta nisu bili zadovoljni jer je Dunant bio humanitarni djelatnik i ni na koji način nije bio povezan sa sprječavanjem ili ukidanjem ratova", podsjeća Nordlinger.

Odbor za dodjelu Nobelovih nagrada je zaprimio 231 nominaciju pojedinaca ili organizacija za ovogodišnju nagradu za mir. Pobjednik za 2012. je uprvo objavljen, to je Europska unija, a sama dodjela će se održati na svečnosti u gradskoj vijećnici u Oslu 10. prosinca, na dan kad je umro Alfred Nobel.