Biontech: Brzinom svjetlosti do prvog cjepiva protiv korone

„Lightspeed", svjetlosna brzina, naziv je projekta koji je sredinom siječnja pokrenula njemačka tvrtka BioNTech. Radilo se ni više ni manje nego o razvoju cjepiva protiv koronavirusa u rekordnom roku. I od tada projekt doista napreduje brzinom svjetlosti. U pravilu razvoj nekog cjepiva traje osam do deset godina, no istraživači iz Mainza mogli bi dobiti odobrenje u SAD-u za svoje  cjepivo za nešto više od godinu dana.

Ono bi trebalo biti spremno sredinom studenoga, kada BioNTech i njegov partner, američki farmaceutski koncern Pfizer, namjeravaju podnijeti zahtjev za hitnu dozvolu u SAD-u. Trenutno dostupni podaci ukazuju na 90-postotnu zaštitu protiv COVIDA-19, objavili su BioNTtech i Pfizer u ponedjeljak. Ako dobiju dozvolu, bili bi time prvi u utrci za cjepivom na Zapadu.

I europska Agencija za regulaciju farmaceutskih proizvoda EMA je već početkom listopada najavila pokretanje postupka odobravanja cjepiva. Ono se trenutno još ispituje u studiji u kojoj sudjeluju deseci tisuća osoba. Kako bi se ubrzao postupak odobravanja, privremeni rezultati sada se kontinuirano provjeravaju sve dok ne bude dostupno dovoljno informacija za odluku o odobrenju, navodi EMA.

Terapija raka uz pomoć imunosnog sustava

Iza biotehnološke tvrtke BioNTech stoje dvije glavne osobe: Ugur Sahin i Özlem Türeci. Već u siječnju ove godine, kada je koronavirus bjesnio u Kini, a u Njemačkoj je rijetko tko bio ozbiljno zabrinut zbog mogućnosti pandemije, dvoje medicinara Sahin i Türeci su shvatili o čemu se radi i svoja su istraživanja usmjerili na razvoj cjepiva protiv virusa. Tri mjeseca kasnije, imali su prve kandidate za cjepivo u kliničkom razvoju.

Dotada je njih dvoje bilo usredotočeno na borbu protiv raka. Njihov se pristup pritom značajno razlikovao od uobičajenog liječenja karcinoma. Budući da ne postoje dva pacijenta kod kojih je genetska mutacija stanica raka potpuno ista, pacijenti ne bi trebali biti jednoobrazno liječeni kirurškim zahvatima, kemoterapijom ili zračenjem, smatra ovo dvoje liječnika. Umjesto toga, svaki pacijent treba liječenje posebno prilagođeno njemu.

Pritom Sahin i Türeci koriste činjenicu da ljudsko tijelo često može pomoći samo sebi kad ga napadaju bakterije ili virusi. Njihov je cilj razviti imunoterapiju koja stimulira mehanizme samoizlječenja i šalje vlastite obrambene snage kako bi zloćudne tumore učinili bezopasnima.

Istraživanje kao središte života

"Vrlo sam rano shvatio da me zanima znanost", rekao je Sahin kad mu je 2019. dodijeljena iranska nagrada za znanost Mustafa. Rođen u Turskoj, s četiri godine se s majkom preselio u Köln, gdje je njegov otac radio kao gastarbajter u tvornici Forda. Nakon završene srednje škole studirao je medicinu na Sveučilištu u Kölnu. "Zanimala me imunoterapija", kaže ovaj 54-godišnjak, "i to kako funkcionira imunosni sustav, kako ga se može voditi da prepozna i napada stanice raka".

Kao mladi istraživač, sa samo 20 godina, počeo je raditi u laboratoriju. "Imali smo predavanja od ujutro do 16 sati, no dok su moji kolege studenti onda išli kući, ja sam odlazio u laboratorij i tamo sam radio. Obično do 21 sat, 22 sata, ponekad i do 4 ujutro", prisjeća se Sahin. Potom se biciklom vraćao kući.

Sahin je 1992. godine doktorirao s najvišom ocjenom, summa cum laude, a zatim je radio kao liječnik za internu medicinu i hematologiju/onkologiju na Sveučilištu u Kölnu, gdje je habilitirao 1999. godine. Potom se preselio u sveučilišnu bolnicu Saarland, gdje je upoznao svoju buduću suprugu Özlem Türeci.

Özlem Türeci: Briga za pacijente u središtu pozornosi

Özlem Türeci kći je jednog turskog liječnika koji je u Njemačku došao iz Istanbula. Kad je Sahin došao u Saarland, Türeci je tamo studirala medicinu. Danas predaje na Sveučilištu u Mainzu i smatra se pionirom imunoterapije raka. "Na mene je jako utjecao moj otac, koji je radio kao liječnik, i već kao djevojčica nisam mogla zamisliti nijedan drugi posao", kaže Özlem Türeci.

"Otac je imao ordinaciju u našoj obiteljskoj kući i mi smo se kao djeca igrali između pacijenata. Već tada nije bilo stroge odvojenosti između posla i privatnog života", prisjeća se Türeci. Od oca je preuzela i stavljanje brige o pacijentima u središte pozornosti.

Kad su se Türeci i Sahin vjenčali 2002. godine, Sahin je već radio na sveučilišnoj klinici u Mainzu. Čak je i na dan vjenčanja Sahin bio u laboratoriju - prije termina u matičnom uredu, pa onda nakon njega.

Poduzetništvo: Rođenje BioNTecha

2001. godine Sahin i Türeci osnovali su biofarmaceutsku tvrtku Ganymed Pharmaceuticals, koja razvija imunoterapijske lijekove protiv raka. 2016. godine firma je prodana za 422 milijuna eura. 2008. njih dvoje osnivaju BioNTech. Tu prije svega rade na razvijanju tehnologije i lijekova za individualiziranu imunoterapiju raka. Međutim, do sada niti jedan od tih lijekova nije razvijen do stupnja na kojem bi se dobila dozvola za korištenje.

Sahin je izvršni direktor BioNTecha i predaje na Sveučilištu u Mainzu, njegova supruga Türeci je direktorica Medicinskog odjela, odgovorna je za klinički razvoj i predaje kao privatni docent također u Mainzu.

Andreas Kuhn, jedan od bliskih suradnika bračnog para rekao je za Sahina povodom dodjele nagrade Mustafa: "Rijetko sam susreo nekoga tko je tako pametan poput gospodina Sahina. On je uvijek jedan korak ispred drugih. Kad dođete s novom idejom, on Vas već tu čeka, u načelu ju je već predvidio."

"Gospodin Sahin me nadahnuo od samog početka i to je jedno od njegovih umijeća, da može nadahnuti ljude", kaže Kuhn. Sahin ne uvjerava samo znanstvenim argumentima, već i potakne čovjeka vlastitim entuzijazmom.

Trenutno u BioNTechu radi više od 1300 zaposlenika iz preko 60 zemalja, pri čemu su više od pola njih visoko obrazovane žene - oko četvrtine ih ima doktorsku titulu. U listopadu je tvrtka napravila iskorak na međunarodni parket na američkoj burzi tehnologija Nasdaq - i od tada neprestano raste.

Nada počiva na BNT162b2

Türeci kaže kako je njezino načelo da treba prepoznati stvari koje uistinu ne možemo promijeniti i prihvatiti ih. No istovremeno je potrebno odlučno i hrabro usredotočiti se na stvari na koje možemo utjecati, a njih je često puno više nego što se u početku misli.

Sahin i Türeci pokazuju hrabrost i u ovoj krizi. "Kako bi mogli odmah osigurati dovoljne količine za komercijalnu prodaju u slučaju odobrenja našeg cjepiva BNT162b2, već sada ulažemo velika sredstva u proširenje proizvodnih kapaciteta. Na dva mjesta u Idar-Obersteinu i Mainzu, proizvodne linije već rade danonoćno", navodi se u aktualnom poslovnom izvještaju BioNTecha. "Naš je cilj od početka bio paralelno poduzimati važne korake kako bismo ostali unutar zacrtanog vremenskog okvira", rekao je Sahin u intervjuu za drugi program njemačke televizije ZDF.

Dugogodišnji istraživački rad u međuvremenu je i financijski vrlo isplativ za ovaj istraživački par. Ugur Sahin drži 18 posto dionica BioNTecha i s uspjehom tvrtke preko noći je postao jedan od 100 najbogatijih Nijemaca - barem na papiru.